Categories Zdrava hrana

Ovo su ključne stavke dobre mediteranske prehrane

Budući da čak 75 posto Grka ima višak kilograma, a polovica Španjolaca, Portugalaca i Talijana pati od pretilosti, prirodno je zapitati se koje su to dobre strane mediteranske prehrane. Povoljni učinci mediteranske prehrane na krvnu sliku, prevenciju kroničnih bolesti i vitkost dokumentirani su u nizu medicinskih istraživanja pa i onih Harvard School of Public Health, kako piše Huffpost.

Sredinom 20. stoljeća, istraživanje provedeno na Kritu, Grčkoj i jugu Italije pokazalo je da u ovim zemljama ima najmanje kroničnih bolesti na svijetu te da je očekivani životni vijek odraslih među najvećima u svijetu. Ovo je bilo posebno iznenađujuće jer medicinska zaštita u regiji uopće nije bila na zavidnoj visini.

Dr. Ancel Keys zbog toga je proveo veću studiju o prehrambenim navikama 12.700 sredovječnih muškaraca u SAD-u, Finskoj, Nizozemskoj, a zatim i na području tadašnje Jugoslavije ( Hrvatske i Crne Gore), Italiji, Japanu i Grčkoj. Najzdraviji muškarci su bili oni koji su jeli puno voća, povrća, žitarica, graška i ribe i živeli su na području Mediterana, i to najviše na Kritu.

To i istraživanja koja su slijedila uvjerila su svijet da mediteranska prehrana suzbija kronične bolesti i produžuje životni vijek. Otkuda onda tako veliki broj pretilih Mediteranaca u 21. stoljeću? Sad se ispostavilo da mediteranska prehrana ne ovisi samo o vrsti namirnica nego i od načinu na koji se one uzgajaju. Osim toga vrlo su bitne vrijednosti, navike, međuljudski odnosi te, naravno, količina pojedene hrane.

Mediteranska prehrana bez mediteranskog načina života jednostavno nema tako dobro djelovanje. Starije generacije Mediteranaca bile su fizički aktivnije, više su se bavili poljoprivredom i drugim fizičkim poslovima, više su igrali, bavili se sportom i obavljali kućne poslove. Njihova dnevna rutina bila je prepuna fizički napornih zadataka.

Neki bitni elementi mediteranskog stila života koji suzbija bolesti i produžuje život:
• Obroci su dio društvenog života i obiteljske rutine, ljudi ne bi smjeli ručati sami.
• Dok jede, čovjek treba biti opušten, osjećati se ugodno i biti u dobrom društvu.
• Obroci uključuju povrće, voće, orašaste plodove i žitarice punog zrna.
• Maslinovo ulje je ključna i najzastupljenija masnoća.
• Mliječni proizvodi, riba i bijelo meso konzumiraju se skromno, a povremeno se jede i crveno meso.
• Jaja se jedu najviše četiri puta tjedno.
• Vino se pije u društvu prijatelja i obitelji, konzumira se umjereno i uz jelo.

Nažalost, velik broj Mediteranaca, i po sastavu obroka, i po stilu konzumacije, sve više oponaša Amerikance. Hrana se tretira tek kao pogonsko gorivo ili zamjena za društvo.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Pratite nas na Instagramu