Zašto je usamljenost kod nekih žena povezana sa žudnjom za hranom?

Nedavna istraživanja ukazuju na to da usamljenost može biti ključni čimbenik povezan s lošim prehrambenim navikama i pretilošću, s posebnim naglaskom na žene.

Nova studija sugerira da promjene u mozgu povezane s osjećajem usamljenosti mogu doprinijeti sklonosti žena ka odabiru nezdrave hrane.

Istraživanja su pokazala da su mozgovi žena koje su izjavile da se osjećaju usamljeno pokazivale povećanu aktivnost u dijelovima mozga povezanih s instinktom preživljavanja, dok su istovremeno bilježili smanjenu aktivnost u područjima koja su uključena u kontrolu prehrambenih navika.

Ovo istraživanje, provedeno pod vodstvom Gupte i tima istraživača s UCLA, objavljeno je u časopisu JAMA Network Open.

Ova otkrića pružaju važan uvid u fiziološku povezanost između usamljenosti i prehrambenih navika, otvarajući mogućnosti za razvoj strategija promjene ponašanja i terapijskih pristupa u borbi protiv pretilosti.

Buduća istraživanja, posebno usmjerena na mušku populaciju, mogla bi dodatno osvijetliti spolno specifične razlike u moždanoj aktivnosti povezanoj s usamljenošću i prehrambenim uzorcima. Budući da muškarci i žene pokazuju različite obrasce mozga u kontekstu pretilosti, istraživanja poput ovih imaju potencijal da pomognu bolje razumjeti uzroke i posljedice, umjesto samo korelacije, između usamljenosti i prehrambenih navika.

Međutim, za to bi bila potrebna dugoročna longitudinalna istraživanja koja bi pratila sudionike kroz dulje vremensko razdoblje, omogućujući prikupljanje podataka u različitim fazama njihovih života, kako piše washingtonpost.com.

93 žene su ispunile upitnike o svom mentalnom zdravlju, ponašanju u prehrani i njihovoj percepciji društvene izolacije, također poznate kao usamljenost.

Percipirana socijalna izolacija procijenjena je pomoću uspostavljene Skale percipirane izolacije, koja mjeri učestalost podrške od strane prijatelja, obitelji i partnera.

Mozgovi sudionika su zatim skenirani pomoću funkcionalne magnetske rezonancije (MRI), koja mjeri promjene u protoku krvi kroz mozak kao zamjenu za aktivnost.

Stručnjak kaže da bi ljudi mogli utjecati na svoje prehrambene navike uvođenjem promjena u svoje društvene živote kako bi smanjili osjećaj izolacije. Gupta kaže da je društvena podrška dobar početak. To može značiti da ćete se baviti raznim hobijima, volontirati, pridružit se raznim grupama ili se baviti bilo čime što može pomoći u poboljšanju interakcije s drugim ljudima.

“Usamljenost je više povezana s lošom kvalitetom odnosa”, koji uzrokuju stres ili sukob, “nego s nedostatkom u odnosima”, rekao je Louise Hawkley, istraživač, čiji je velik dio istraživanja usmjeren na usamljenost i njezinu povezanost sa zdravljem tijekom starenja. “Možda je prva odluka hoćete li zadržati te odnose ili ih pustiti.”

Pročitajte: Novi tretman ledom mogao bi pomoći u liječenju raka dojke 

Foto: David-Prado iStock/Getty Images Plus via Getty Images; Pexels