Categories Vodič do zdravlja

KREĆITE SE jer upravo kretanje najbolje pomaže vašem zdravlju

FOTO: GULIVER/THINKSTOCK

Tjelesna aktivnost pomaže nam da ostanem zdravi, pa možda čak i da dulje živimo.
Ipak, donedavno se naširoko vjerovalo da ona ima smisla jedino ako vježbamo u velikim količinama – trčimo nekoliko kilometara dnevno, dižemo utege od 50 kila, možemo izvesti stotinu sklekova u jednoj turi i slično – zbog čega je veliki broj ljudi odustao od vježbanja prije nego što je uopće počeo.

Osim toga, u kretanju nas sprječava još jedna činjenica – više se ni ne trebamo kretati. Sve što trebamo, možemo dobiti pritiskom na gumb. Poslovne sastanke možemo održavati iz kreveta, a namirnice nam dostavljaju na kućni prag. Čak se i količina našeg kretanja po doma drastično smanjila.

Tim stručnjaka iz tog je razloga želio saznati na koji način kretanje tijekom dana utječe na naš metabolički sustav i umanjuje li rizik od preuranjene smrti. Analizirani su rezultati dosadašnjih istraživanja provedenih na 40 dobrovoljaca na kojima se proučavalo što se događa u tijelu nakon što se počnemo kretati nakon duljih perioda sjedenja. Osim tih, u obzir su uzeti rezultati studija provedenih na tisućama ispitanih koji su davali izvještaje o vlastitom načinu vježbanja tijekom nekoliko godina.

Uobičajeno (redovito) dnevno kretanje (ono tijekom obavljanja poslova po kući ili na poslu), umanjuje rizik od preuranjene smrti za 30%. Ako se inače krećemo sat vremena dnevno, a odlučimo našu aktivnost povećati na dva sata, rizik se smanjuje za 30%. Ako se aktivno bavimo sportom tri sata dnevno, da bismo postigli tih 30%, moramo vrijeme vježbanja produžiti na šest sati.

Kad se sjedenje prekine s nekoliko minuta laganog hoda, količine šećera i inzulina mogu se umanjiti za 20% – 25%. Ako patite od dijabetesa tipa 2, to znači da bi vam kretanje moglo pomoći držati bolest pod kontrolom.

Nema sumnje u to da je veća i redovita fizička aktivnost zdravija. Potrebne su četiri minute lakše aktivnosti kako bi se postigao isti učinak koji postižemo jednom minutom napornog vježbanja.

No i lagana vježba bolja je od nikakve vježbe. Potrebno je što prije shvatiti koliko je opasan sjedilački način života i u dnevnu rutinu uvesti što više kretanja, čak i ako ste među onima kojima je mogućnost uobičajenog kretanja ograničena.

Još nema studije koja bi dala jedinstven odgovor na pitanje koliko bismo vremena dnevno trebali vježbati, no sve to ovisi o našem zdravlju i vremenu kojim raspolažemo. Cilj stručnjaka zasad je osvijestiti da bismo što prije trebali ustati iz stolice i pokrenuti se.

IZVOR: METRO-PORTAL.RTL.HR

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Pratite nas na Instagramu