Od ove bolesti svake tri sekunde premine jedna osoba

by | 13 rujna, 2022

Zbog visoke stope smrtnosti, kao i izazova pravovremenog dijagnosticiranja, sepsa je danas jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu čija je pojavnost češća od karcinoma dojke i prostate zajedno. Ona je i najčešći uzrok smrti u bolnicama, a poremećaji koje je u zdravstvenom sustavu izazvala pojava COVID-a 19, utjecali su između ostaloga i na broj oboljelih od sepse koji u Hrvatskoj, kao i u svijetu, iz godine u godinu kontinuirano raste.

Unatoč sveukupnom manjem broju pacijenata na bolničkom liječenju, u prošloj godini (2021.), u Hrvatskoj je od sepse bolovalo nešto više od osam tisuća ljudi, no zbog činjenice da kod nas još uvijek ne postoji registar oboljelih i umrlih od sepse, vrlo je teško dati preciznu sliku oboljenja od sepse u našoj zemlji pa se tako na ljestvici 10 vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj sepsa niti ne navodi.

Budući da su za preživljavanje i oporavak ključni sati, zdravstveni djelatnici iznimno su bitni u prevenciji nastanka sepse, prepoznavanju i ranom pristupu liječenja pa je potrebno što hitnije pristupiti izradi nacionalnih smjernica za liječenje i prevenciju sepse, kojih je svrha ne samo smanjiti broj oboljelih od sepse, već i educirati sve segmente društva o znakovima i ranom prepoznavanju sepse te unaprijediti kvalitetu liječenja u bolničkom sustavu. Naime, ako se sepsa odmah dijagnosticira mogućnost preživljavanja je čak 80 posto.

Upravo s tim ciljem, Hrvatsko društvo medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije (HDMSARIST) ove je godine, u suradnji s Hrvatskim društvom za kliničku mikrobiologiju i parazitologiju te Hrvatskim društvom anesteziologije i intenzivne medicine, predstavilo Radnu skupinu za izradu i donošenje Nacionalnih smjernica za prevenciju i liječenje sepse kako bi se unaprijedila edukacija zdravstvenog osoblja i sami bolnički protokoli te postigao manji broj infekcija sepse i bolji ishodi liječenja kod onih koji od sepse obole.

Okrugli stol povodom obilježavanja Svjetskog dana sepse

Udio oboljelih od sepse u ukupnom broju hospitalizacija u Hrvatskoj kontinuirano raste, a samo lani su na liječenje sepse ukupno utrošena 63.553 bolnička dana. Prema podacima Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava RH, izravni troškovi sepse u hrvatskim bolnicama u 2021. iznosili su 11 milijuna eura, no procjenjuje se da je ukupno izravno financijsko opterećenje vjerojatno i veće zbog nedostataka u protokolima po kojima se troškovi naplaćuju. Pred nama su izazovi ispitati što sve i na koji način tome doprinosi. Baš iz tog razloga inicirali smo osnivanje radne skupine za izradu Nacionalnih smjernica za prevenciju i liječenje sepse zajedno s našim partnerima nakon čega će uslijediti postizanje nacionalnog konsenzusa sa svim ostalim dionicima kako bi se što prije konačan prijedlog mogao uputiti prema Ministarstvu”,, izjavio je dr. sc. Adriano Friganović, dipl. med. techn., predsjednik HDMSARIST na okruglom stolu koji se održao danas u KBC-u Zagreb povodom obilježavanja Svjetskog dana sepse

Dr. sc. Adriano Friganović, dipl. med. techn., predsjednik HDMSARIST

Okruglom stolu, koji je okupio brojne liječnike i ostale stručnjake, među kojima su prim. dr. Tina Tomić Mahečić, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, subspecijalist intenzivne medicine te prof. dr. sc. Zrinka Bošnjak, dr. med., specijalist medicinske mikrobiologije s parazitologijom, prisustvovala je i izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba dr. med. Ivana Đerek Dubravčić, voditeljica Odjela za zdravstvenu zaštitu i planiranje iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, a svi su bili složni u jednom – što hitnijem zaustavljanju sepse

HDMSARIST je 2014. godine pokrenuo i istoimenu kampanju “Zaustavimo sepsu”, koja intenzivno provodi javnozdravstvene akcije i edukacije građana o prepoznavanju prvih simptoma i znakova sepse te 13. rujna svake godine, na Svjetski dan sepse, istupanjem u javnosti podižu svjesnost o problematici sepse u Hrvatskoj.

Iako od sepse može oboljeti bilo tko, ona se češće javlja kod novorođenčadi, dojenčadi u prvih šest mjeseci života, osoba starijih od 65 godina, imunokompromitiranih i kroničnih bolesnika, posebice onih koji su prošli veće operativne zahvate te kod osoba s mnogobrojnim komorbiditetima. S obzirom na to da su vrlo općeniti, simptomi sepse, u samom početku, često su zamijenjeni za neke druge bolesti, a znakovi koji mogu upućivati na sepsu su ekstremna drhtavica ili bol u mišićima, povišena tjelesna temperatura, smetenost, nerazgovijetan govor, smanjena budnost, niski krvni tlak (koji u samom početku razvoja sepse može ostati nepromijenjen), smanjeno izlučivanje mokraće, izrazit nedostatak zraka i marmorizirana ili blijeda koža.

Od ovog po život opasnog stanja u kojem organizam, odgovarajući na infekciju, zapravo uništava vlastite organe i u kojemu dolazi do prodora bakterija u krv i širenja njihovih toksina, svake godine u svijetu oboli 50 milijuna ljudi, a kako bi se dodatno podignula svijesti o važnosti rane dijagnoze, gradovi diljem Hrvatske 13. će rujna u večernjim satima zasjati u prepoznatljivoj crvenoj boji koja simbolizira borbu protiv ove bolesti

Foto: PR, Pexels