Kako si pomoći ako trenutačno osjećate strah i beznađe?

Pandemija, razorni potresi, ekonomska nesigurnost, ekološke katastrofe, a sada i rat u Europi. Baš kad smo pomislili da se nazire kraj pandemiji i tragedijama, dogodilo se ono što nitko od nas nije mogao niti zamisliti. Čini se kao da se naše traume slažu jedna na drugu, a zadržati kakav-takav optimizam teško je i onima najoptimističnijima među nama.

Ako se trenutačno osjećate na izmaku snaga i emotivnih kapaciteta za nošenje s teškim situacijama; ako se osjećate anksiozno, apatično, nemate motivacije niti energije za obavljanje svojih dnevnih zadataka, morate znati da je to apsolutno normalno i u redu. Ako su događaji u Ukrajini potaknuli traumu iz prošlosti, koja je ljudima na Balkanu itekako poznata, znajte da je i to normalno te očekivano. Kako nam je već prije objasnila naša stručna suradnica, psihijatrica Ljiljana Škrinjarić, dr. med.: “Ljudi se razlikuju u svojim reakcijama na stres – neki će odmah osjetiti intenzivan strah, čak i do stupnja paničnog napadaja, a drugi će pokazati začuđujući mir i trezvenost.” Poštujte tuđu reakciju na stres, no pobrinite se i da sebi olakšate. 

Ono što nam definitivno ne olakšava jest konstantan priljev stravičnih informacija, fotografija i videa putem internetskih portala i društvenih mreža te tragičnih naslova kojima svjedočimo gotov iz minute u minutu. Koliko god nam spomenuti koristili u informiranju, bitno je pronaći balans između informiranosti i preplavljenosti. 

Što učiniti ako trenutačno osjećate beznađe i visoki stupanj anksioznosti? Iako je teško potpuno se kontrolirati u ovakvim teškim vremenima, evo nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći:

Spriječite prekomjerno pregledavanje vijesti

Kao i u svakoj izvanrednoj ili jednostavno teškoj situaciji, pa tako i ovoj, lako je upetljati se u takozvani doomscrolling, odnosno nemogućnost prestanka pregledavanja negativnih vijesti. Premda je nemoguće potpuno se isključiti, pokušajte ograničiti vrijeme koje provodite na društvenim mrežama i portalima. Primjerice, pokušajte odrediti vrijeme koje ćete posvetiti pregledavanju najnovijih vijesti, poput dva puta u danu na pola sata, ujutro i poslijepodne, kako biste ostali informirani o najnovijim događajima. Ostatak dana držite se svoje normalne rutine. 

Birajte pouzdane izvore vijesti

Nastavno na prošlu točku, veliku pažnju pridajte odabiru medija koji pratite. Umjesto da pratite sve moguće medije, odaberite jedan pouzdani medij kojem vjerujete i na kojem ćete prikupiti informacije koje vas zanimaju. U moru lažnih vijesti i naslova koji potiču paniku, pokušajte pronaći izvore kojima se može vjerovati. Zapamtite da se u vremenima kriza dezinformacije šire brzinom požara. Kad istražujete neku informaciju, provjerite je na nekoliko različitih izvora. Ovo posebno vrijedi za situacije kad sami dijelite informacije na svojim platformama. Ovdje možete pronaći adrese na kojima se možete informirati o situaciji o Ukrajini.

Pročitajte: Kako smiriti tjeskobu i noćne strahove?

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Selma🇧🇦🇺🇸Healing Balkan Trauma (@balkanmamatherapy)

Držite se svoje rutine

Baš kao što su nam stručnjaci savjetovali za vrijeme potresa, pokušajte i sada složiti raspored za dan ispred vas i držite ga se. Čak i ako se teško koncentrirate, napišite na komad papira obveze koje taj dan morate ispuniti i križajte jednu po jednu. Također na to-do listu uvrstite i vrijeme samo za sebe, kada ćete raditi nešto što volite, poput gledanja opuštajuće serije ili čitanja drage knjige. Ono što biste svakako trebali izbjeći jest scrollanje po društvenim mrežama dugo u noć ili istog trenutka kad se ujutro probudite. 

Djelujte koliko možete

Osjećate li se potpuno bespomoćno u aktualnoj situaciji s Ukrajinom, možete pokušati pronaći načine kako pomoći. Poznajete li nekoga kome treba pomoć, napravite što možete; donirajte udrugama koje pomažu ljudima i životinjama na pogođenim područjima. Trenutačno, to je jedino što možemo napraviti. 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Vasyl Matsyuk (@vvmatsyuk)

Dopustite si sve emocije

Ako vam se plače, plačite. Registrirajte svoje emocije, prihvatite ih i nemojte ih zadržavati u sebi. Snažnu empatiju prema onome što ljudi proživljavaju i očaj možete osjetiti, čak i ako niste izravno pogođeni – to vas čini čovjekom. Ako spadate u grupu visoko osjetljivih ljudi, svakako ograničite vrijeme provedeno online.

Pokrenite tijelo

Anksioznost i stres energija su koja se skuplja u našem tijelu, pa, kao što su nam stručnjaci savjetovali i u vrijeme potresa, pokušajte ubaciti u svoju svakodnevicu i laganu fizičku aktivnost kako bi se ova energija oslobodila. Možete isprobati i lagane vježbe disanja, meditacije ili vizualizacije koje vam mogu pomoći kontrolirati stres te fokus s misli vratiti na tijelo. 

Pokušajte ne strahovati unaprijed

Ljudski mozak ima tendenciju zamišljati najgore scenarije iz jednostavnog razloga – to je ljudski obrambeni mehanizam. Kako bi se eventualno mogao zaštititi, naš mozak proizvodi najcrnje scenarije. Imajte ovo na umu, kao i činjenicu da ste vi ti koji kontrolirate svoje misli. Ne dajte im da se zapletu i da jedna crna misao rađa sljedeću, i tako ukrug. Da, budite racionalni i praktični, no nemojte odmah zamišljati najgore jer će vam to iscrpiti energiju. Tu energiju radije potrošite na praktična rješenja. Kako nam je već rekla naša stručna suradnica u jednom od prošlih razgovora: “Postoje smirujuće misli koje su u potpunosti istinite. Uznemirujuće misli puno su jače, a na nama je boriti se protiv njih. Jedini način za prevladati sve ovo jest pokrenuti se usprkos tome što nam je to najteže u trenutku kad smo najslabiji. Natjerajte se prestati razmišljati o svemu lošem i upregnite te misli, trud i snagu u nešto korisno.”

Na kraju, zapamtite da se uvijek možete obratiti stručnoj osobi. 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Leonid & Valentina Stoynov (@vet.crew)

Foto: fizkes/iStock/Getty Images Plus, Instagram