
Što je FOBO, bolest izobilja? Saznajte utječe li i na vas
Svi smo već dobro upoznati s konceptom koji stoji iza internetskog izraza FOMO (fear of missing out) - strah od propuštanja, no nedavno je populari...
Mitovi koji se oblikuju u narodu i prenose s generacije na generaciju često postaju istina koja se ne propituje, već se u nju čvrsto vjeruje jer je tako bilo generacijama. Na ovim prostorima doista postoji jako puno mitova koji su proizašli iz pokušaja objašnjenja kako svijet funkcionira oko nas i traženja odgovora koji su nekako donosili mir i stabilnost, nego radije biti u neizvjesnosti.
Donosimo nekoliko zimskih zdravstvenih mitova u koje još uvijek nekako vjerujemo ili slušamo od naših baka i djedova, čak i roditelja.
Ovo je jedan od najraširenijih mitova. Iako nam je hladno kada izađemo van bez jakne ili kape, to ne znači nužno razboljeti se. Naime, prehladu ne uzrokuje hladnoća već virusi poput rinovirusa. Zapravo, zimi uopće nije loše češće boraviti na zraku jer je u zatvorenim prostorima najveća vjerojatnost da ćemo nešto “pokupiti”. Suhi zrak uzrokuje sušenje sluznice nosa, a zimi zbog hladnoće pojedinci rijetko ili nikad ne provjetravaju prostorije. Sve to zajedno dovodi do lakše mogućnosti zaraze virusom. Štoviše, izloženost hladnoći zapravo može ojačati imunitet. Primjer toga su roditeljske prakse u skandinavskim zemljama koji ostavljaju djecu zamotanu u kolicima na terasama ili balkonima tijekom zime. Isto tako, svježi i hladniji zrak u sobi pridonijet će kvalitetnijem i zdravijem snu. Kad se govori o ovim praksama, doista se ne misli na to da se djeca ili odrasli smrzavaju, već da su dobro odjeveni, ali izloženi hladnoći. Optimalna temperatura za kvalitetan san kreće se između 16 °C i 20 °C.
Kad općenito govorimo o zdravoj prehrani i zadovoljenju svih potreba našeg organizma, tada ćemo preventivno djelovati na mnoge kronične bolesti poput dijabetesa, pretilosti, visokog tlaka i slično. Međutim, zdrava prehrana ne može nas zaštiti od zaraznih bolesti, odnosno bolesti koje se prenose virusima i bakterijama. No svakako će ojačati imunitet te skratiti učestalost i trajanje same bolesti. Isto vrijedi i za pojedine komponente hrane poput vitamina C. Ovaj vitamin je esencijalan što znači da ga svaki dan moramo unositi, pogotovo jer je topljiv u vodi pa se višak ne skladišti, već izlučuje. Vitamin C je antioksidans i važan je za imunitet, no neće spriječiti prehladu ako se zarazimo. Bez obzira na to, unos dovoljnih količina vitamina C putem hrane, ali i u slučaju potrebe dodataka prehrani svakako je poželjan jer će prehlada kraće trajati. Inače, ovo vjerovanje da vitamin C sprečava prehladu dolazi od dobitnika Nobelove nagrade Linusa Paulinga koji je tvrdio kako vitamin C u većim dozama sprečava prehladu što se onda proširilo kao opće vjerovanje.
Odmah da na početku kažemo, pileća juha je sasvim poželjna kod prehlade, no važno je znati da neće izliječiti prehladu, već pomoći u ublažavanju simptoma. Ovaj mit zapravo nosi slično objašnjenje kao i mit vezan uz vitamin C. Pileća juha izvor je tekućine, a kada smo bolesni trebamo voditi računa o dovoljnom unosu tekućine. Okrepljuje nas i donosi blagi osjećaj olakšanja, a ako ju jedemo toplu, povoljno će djelovati na začepljenost nosa. Dakle, pileća juha pomoći će u lakšem nošenju s prehladom, ali svakako nije lijek. Niti jedna namirnica ili dodatak prehrani poput multivitamina nisu lijek. Čak se dodaci prehrani ubrajaju u kategoriju hrane, a ne lijekove. Idući put kada ste bolesni uživajte u pilećoj juhi, ali budite i strpljivi dok se ne izliječite od prehlade, najčešće, uz pomoć lijekova i mirovanja.
Znamo da je kuhano vino nezaobilazno alkoholno piće tijekom zime i u malim količinama povremeno sasvim ga je u redu piti. Međutim, alkohol zapravo ne grije organizam, već djeluje suprotno, iako imamo osjećaj da smo se užarili kada smo popili neku ljutu rakiju. Međutim, taj subjektivan osjećaj nije u skladu s onim što se događa unutar organizam tijekom konzumacije alkohola. Naime, pijenje alkohola uzrokovat će širenje krvnih žila blizu površine kože zbog čega se dobiva taj osjećaj topline. Međutim, taj osjećaj je varljiv jer alkohol snižava tjelesnu temperaturu tako da ometa dio mozga zaduženog za regulaciju temperature. Zbog toga tijelo neće reagirati ispravno na hladnoću pa može doći čak i do pothlađivanja. Dok se na površini kože osjeća kao da gorimo, neki čak mogu i skinuti slojeve odjeće, a tijelo se iznutra bori već s pothlađivanjem. Osim navedenog, slabost i umor su popratni simptomi konzumacije alkohola što dodatno smanjuje sposobnost tijela da se nosi s hladnoćom.
Iako se do sada uložilo napora u razbijanje ovog pomalo opasnog mita, mnogi će još uvijek na svoju ruku uzeti antibiotike iz kutije za lijekove i samoinicijativno se liječiti kod kuće kada osjete simptome prehlade i gripe. Naime, virusi i bakterije su dvije vrste različitih mikroorganizama. Antibiotici služe kod bakterijskih infekcija gdje se važno pridržavati uputa liječnika o dosljednom uzimanju antibiotika čak i kad se simptomi povuku. Da biste znali jesu li bolest uzrokovale bakterije ili virusi, potrebno je otići kod liječnika koji će dati ispravnu dijagnozu. Kašalj, temperatura, umor i grlobolja obično su simptomi prehlade i gripe, međutim slični su i simptomima bakterijskih infekcija. Nažalost, ovaj mit se ukorijenio zbog nekadašnje liječnike prakse pripisivanja antibiotika za infekcije za svaki slučaj, što je ostalo kao dio percepcije ljudi kako s antibioticima mogu riješiti gripu i prehladu. Naime, antibiotici djeluju na specifične procese unutar samih bakterija, dok virusi imaju drukčiju građu od bakterija. Točnije, virusi nemaju staničnu strukturu na koju antibiotici upravo djeluju. Osim što je uzimanje antibiotika na svoju ruku beskorisno, itekako može biti i štetno jer je važno odrediti i dozu, trajanje uzimanja antibiotika, potrebno je uvesti i probiotike kako se ne bi narušila crijevna flora. Narušavanjem crijevne flore uslijed uzimanja antibiotika dodatno pogoršava imunitet.
Moderna vremena i napredak tehnologije zaista su nas zaštitili od hladnoće, bez obzira na temperaturu vani. Pored toga, svjedočimo gubitku one prave zime i višim temperaturama čak i u hladnijem dijelu godine. Više energije svakako treba osobama koje rade fizičke poslove na otvorenom tijekom zime, međutim ne i ljudima koji su stalno u zatvorenom i grijanom prostoru i pretežno sjede. Povećani apetit svakako će se javiti zbog brojnih blagdana u zimskom periodu, ali i zbog kraćih dana i manje sunca pa nekako jedemo iz emocionalnih razloga. Kada bismo zaista trebali povećati količinu hrane onda zimi ne bi dobivali toliki višak kilograma, već bi se taj višak utrošio na proizvodnju topline. S druge strane, mnogi piju manje vode i tekućine općenito tijekom zime jer nema onog osjećaja žeđi kad su vani više temperature. Međutim, ovo itekako može biti pogreška jer nam je hidratacija važna za pravilno funkcioniranje organizma. Tekućina se ne gubi samo urinom i znojenjem, već i disanjem. Manjak tekućine također negativno utječe na imunitet. Možda je zimi teže piti adekvatnu količinu vode, no biljni nezaslađeni čajevi, povrtne juhe, svježe voće i povrće pomoći će u nadoknadi tekućine. Pri tome uopće nije potrebno brojati litre tekućine kao orijentir za hidriranost. Svatko od nas bez brojanja čaša može provjeriti koliko smo hidrirani, a dovoljno je pratiti boju urina. Svijetlo žuta boja urina ukazuje na optimalnu hidriranost, tamnija boja nas upozorava da bi trebali povećati unos tekućine, a pak proziran urin da možda i malo pretjerujemo s unosom vode.
Foto: Pexels
Zrinka Babić je magistra sociologije i nutricionistica. Svoje je novinarske vještine “brusila” kroz razne strukture novinarstva, od televizije, radija do portala, pa tako za Kreni Zdravo (Nova TV) piše članke o zdravoj prehrani, novinarka je u Informatičnom Centru Zaprešić, a prije toga je koordinirala i pisala za Adhara centar za nutricionizam i ayurvedu (Zagreb) te je obavljala dužnost zamjenice glavnog urednika na Televiziji Zapad, Zaprešić. U slobodno vrijeme, osim što se kontinuirano educira i stječe diplome, voli dizajn interijera, fitness i dobre knjige.