Što je rezistencija na antibiotike?

Rezistencija na antibiotike tema je kojom se bavimo svake sezone gripa i prehlada.

Antibiotici, doslovno, spašavaju živote. Oni uništavaju bakterije koje izazivaju opasne infekcije, poput, recimo, upale pluća. (Ipak, nisu djelotvorni protiv virusa, od obične prehlade do infekcije virusom COVID-19.) Do rezistencije na antibiotike dolazi kad bakterije koje izazivaju infekcije prestanu reagirati na antibiotske lijekove koji su ih do tada uništavali. Sve je veći broj uzročnika bolesti otpornih na antibiotike, poput tuberkuloze ili MRSA (meticilin rezistentni Staphylococcus aureus) – od kojih svake godine umre velik broj ljudi. Suočavamo se s krizom.

Ujedinjeni narodi (UN) nedavno su izdali upozorenje da bi infekcije rezistentne na antibiotike mogle usmrtiti i do deset milijuna ljudi godišnje (!) diljem svijeta do 2050. godine – ako se ne poduzmu ozbiljne mjere.

Kako je došlo do rezistencije na antibiotike?

“Bakterije rade upravo ono što su tijekom evolucije naučile: mutiraju da bi preživjele”, kaže dr. Patel. Na taj način postaju supermikrobi, otporni na većinu dostupnih antibiotika. Prevelika i neopravdana upotreba ovih lijekova ubrzala je proces. U medicini antibiotici se veoma često koriste. Shvatili smo ih zdravo za gotovo i prepisivali čak i onda kada nisu bili apsolutno neophodni. Čak 50 % recepata izdatih za liječenje antibioticima u SAD-u nisu bili nužni, pokazala je i studija objavljena 2019. godine u časopisu BMJ Open Quality.

Kako se riješiti supermikroba

Prošle godine, grupa američkih senatora uvela je akt nazvan PASTEUR, kako bi ubrzala razvoj novih antibiotika. Međutim, dok novi lijekovi ne budu razvijeni i spremni za uporabu, fagna terapija zvuči obećavajuće. O čemu se radi? Fagi, odnosno bakteriofagi vrsta su virusa koji napadaju isključivo bakterije – ali ne i ljude. To znači da, ako se odgovarajući fagi unesu u ljudski organizam, oni mogu uništiti bakterije bez uporabe antibiotika. Ipak, iako fagna terapija djeluje kao dobro rješenje, potrebno je još dosta istraživanja da bi bila sigurna za uporabu.

Rezistencija na antibiotike – što možete učiniti:

* Antibiotike uzimajte samo kad je apsolutno neophodno. Izbjegavajte automatski, čim se razbolite, tražiti od izabranog liječnika da vam propiše antibiotik.
* Izbjegavaje antibiotske sapune, preparate za tuširanje, kao i sredstva za čišćenje. Običan sapun i voda, kao i dezinficijensi na bazi alkohola – bit će dovoljno učinkoviti.
* Birajte meso koje je uzgojeno organski ili ima oznaku da je uzgojeno “bez uporabe antibiotika”. Kao i kod ljudi, i kod životinja se razvijaju sojevi mikroorganizama otpornih na antibiotike. Njihove rezistentne bakterije mogu se prenijeti na čovjeka i zaraziti ga.

Pročitajte: Istraživanja pokazala da med liječi prehladu bolje od lijekova, evo kako ga konzumirati

 

Tekst: lepotaizdravlje.rs

Foto: nadia_bormotova/iStock/Getty Images Plus