Pitali smo stručnjake: Sve što trebate znati o lupusu

O lupusu, kroničnoj bolesti koja najčešće pogađa žene, razgovaramo s prof. dr. sc. Branimirom Anićem, pročelnikom Zavoda za kliničku imunologiju i reumatologiju Klinike za internu medicinu KBC-a Zagreb.

Sve što trebate znati o lupusu, simptomima i liječenju ove bolesti, otkrijte u nastavku.

Tko od lupusa najčešće obolijeva?

Lupus je kronična bolest punog naziva sustavni eritemski lupus. Riječ je o bolesti u kojoj je na određen način poremećeno funkcioniranje imunosnog sustava zbog čega dolazi do oštećenja različitih organa. Moglo bi se reći da vlastiti imunosni sustav oštećuje vlastito tkivo i organe. Najčešće obolijevaju žene u reproduktivnoj dobi. No svakako treba naglasiti da mogu oboljeti praktički svi – žene i muškarci, odrasli i djeca. Precizni podaci o broju bolesnika u Hrvatskoj ne postoje. U mom Zavodu (u KBC Zagreb) liječi se oko 1200 bolesnika, a procjenjujem da od lupusa u Hrvatskoj boluje oko 3000 ljudi.

Koji su najčešći simptomi lupusa?

Bolesnici se najčešće javljaju liječniku zbog kožnih promjena na licu ili na dijelovima tijela koji su izloženi izravnom djelovanju sunčevih ultraljubičastih zraka. Nerijetko se žale na izraziti umor nesrazmjeran naporima, lagano povišenu tjelesnu temperaturu, poteškoće s koncentracijom. Velik broj bolesnika ima bolove ili otekline zglobova uz jutarnju zakočenost zahvaćenih zglobova. Nasreću, kod malog broja bolesnika bolest počinje burnom kliničkom slikom sa znakovima zahvaćanja pojedinih vitalnih organa (poput pluća ili središnjeg živčanog sustava). Treba spomenuti da se određenom broju bolesnika na dijagnozu lupusa posumnja nakon obavljanja pretraga iz posve drugih razloga.

U liječenju pacijenata kojima je dijagnosticiran lupus sudjeluje multidisciplinarni tim liječnika…

Formalno organiziran multidisciplinarni timovi za lupus ne postoje niti u jednoj ustanovi u Hrvatskoj. Općenito govoreći, u Hrvatskoj imamo veliki manjak specijalista koji se bave ovom problematikom. No u dijagnosticiranju i liječenju bolesnika s lupusom nerijetko sudjeluje niz liječnika specijalista – radiolozi, dermatolozi, otorinolaringolozi, ginekolozi, patolozi, nefrolozi, neurolozi, psihijatri i drugi. Ipak, glavnu ulogu u procesu dijagnostike i liječenja igra specijalist reumatolog ili klinički imunolog. On objedinjuje rezultate dijagnostičke obrade i propisuje primjerenu terapiju. Budući da je riječ o bolesti koja može zahvatiti praktično bilo koji organ u tijelu, nužna je suradnja specijalista različitih profila. To se u praksi svakodnevno provodi u svim centrima.

Kako se provodi liječenje?

Osnova liječenja lupusa jest primjena lijekova, dakle farmakoterapija. U većine bolesnika se primjenjuju antimalarici. To su lijekovi koji se prvenstveno koriste u liječenju malarije (kao što im ime govori) no davno je uočeno da povoljno djeluju na bolest u bolesnika s lupusom. Uz njih se primjenjuju glukokortikoidi – lijekovi koji imaju najmoćniji učinak na upalu i na procese u autoimunosnim bolestima poput lupusa. Uz ova dva osnovna lijeka primjenjuju se brojni drugi imunosupresivni lijekovi. Izbor lijeka ovisi o karakteristikama bolesti u svakog pojedinog bolesnika te o tome podnosi li bolesnik primjenu pojedinog lijeka.

Kako lupus utječe na kvalitetu života pacijenata?

Lupus može znatno utjecati na kvalitetu života ali ne mora. Prvi je korak u borbi s lupusom da bolesnik prihvati dijagnozu kao stvarnost. To ne znači da je prihvaćanje dijagnoze prihvaćanje nekakve presude ili kazne nego to znači da bolesnik bude svjestan da određene okolnosti ili njegovi vlastiti postupci mogu izravno utjecati na tijek bolesti. To ujedno znači da bi trebao slijediti upute koje dobiva od liječnika.

Koje posljedice bolest ostavlja na pacijentima i kako se oni s tim nose?

Lupus danas u većini slučajeva ne bi trebao biti prevelik problem za bolesnu osobu. Redovitim uzimanjem terapije, prilagođavanjem nekih životnih svakodnevnih navika te redovitim kontrolnim pregledima može se postići više nego dobra kvaliteta života. Najveći broj bolesnika ima kvalitetan život.

Kakve posljedice ostavlja na psihološko stanje pacijenata?

Opisat ću samo jedan od svakodnevnih problema s kojima se susrećem. Obolijevaju žene u reproduktivnoj dobi koje su zabrinute za mogućnost sigurne trudnoće. U vrijeme kad sam ja studirao, gotovo se svim bolesnicama savjetovalo izbjegavanje trudnoće. Danas je stručni stav bitno drukčiji. Trudnoća je kod većine bolesnica koje se danas liječe u našim reumatološkim odjelima imala povoljan tijek – kako za majku tako i za dijete. Preduvjet je da bude planirana i da bolesnica uđe u trudnoću s lupusom koji je u mirnoj fazi te da nema trajnih oštećenja vitalnih organa zbog bolesti. U tom slučaju, kao i kod svih drugih problema s kojima se pacijenti koji boluju od ove bolesti susreću, potrebno je pravilnom komunikacijom osigurati kvalitetne izravne informacije svakom bolesniku, a prema mom dosadašnjem iskustvu velika većina bolesnika će prihvatiti savjete liječnika vezane uz njihov život s ovom bolešću.

 

Foto: fizkes/iStock/Getty Images Plus, Privatna fotografija