Najbolje namirnice za očuvanje libida u 40-ima prema preporuci nutricionistice
Hormonalne promjene koje dolaze s 40-ima često utječu na libido, energiju i raspoloženje žena.No, kako nam kaže nutricionistica Angelina Paić,...
Nismo se okrenuli, a već brojimo sitno do početka najljepšeg mjeseca u godini, ujedno i posljednjeg kad radimo i evaluaciju svega što jesmo i nismo ostvarili u 2024. Jedan od najčešćih ciljeva koje si zadajemo jest mršavljenje ili vraćanje u formu. Nažalost, nekad se dogodi da mršavljenje kao cilj prenosimo iz godine u godinu i nikako da ga realiziramo, a kada dođe čarobno doba Adventa i Božića, umjesto ulaganja napora da smo barem na pola puta našeg cilja, mi se prepustimo neodoljivim okusima i mirisima blagdanskih delicija.
Otvaranjem prvih adventskih kućica i velike ponude božićnih slatkiša koji nas mame s polica trgovina sami sebi kažemo kako ćemo si dati oduška i krećemo ponovno od prvog siječnja. Upravo je tu zamka za davanje dozvole za blagdansko prejedanje koje prema određenim istraživanjima počinje i mjesec dana prije Božića.
Blagdansko prejedanje znači pretjerivanje, ne samo u količini već i u vrsti hrane koju karakterizira visoka kalorijska, a mala nutritivna vrijednost. Takva hrana bogata je dodanim šećerom, uljima koja su najkaloričniji makronutrijent, a nerijetko zaboravimo da i alkoholna pića obiluju kalorijama. Naime, alkohol sadrži čak sedam kalorija po gramu, a više kalorija od alkohola imaju samo masti, odnosno ulja, devet kalorija po gramu.
Još ako smo prestali s treniranjem i redovitom fitness rutinom, nerijetko nas ponese razmišljanje da onda ni nema smisla jesti zdravo. Tako se dobrih mjesec dana prepustimo užicima koji nas šokiraju s nekoliko kilograma viška nakon što se ohrabrimo stati na vagu s početkom nove godine.
Osjećaj grižnje savjesti dodatno se pojačava u eri moderne kulture kad se stopostotna odgovornost prebacuje na pojedinca za svoje stanje. Međutim, blagdanskom prejedanju svijeću drže i kulturološki pritisci, socijalni aspekti poput domjenaka i dostupnosti hrane na svakom koraku, a jednako tako i nedostatak strukture na koju smo navikli u uobičajenom dijelu godine.
Ako ste konačno osvijestili svoje ponašanje uoči blagdana i ne želite biti dio statistike o blagdanskom prejedanju, evo nekoliko savjeta kako stati na loptu, uživati u blagdanima, ali bez one gorke realnosti nakon prvog siječnja.
Prvi korak koji je uvjet za mogućnost pravovremene reakcije i promjene jest svijest o dosadašnjem ponašanju. Pitajte se iz kojeg se razloga prepuštate blagdanskom prejedanju. Iako su božićni blagdani najveselije vrijeme, mnogima cijela strka oko pripreme za Božić izaziva stres. S druge strane, mnogi se u ovo vrijeme osjećaju usamljeno. Ako se prepoznajete u tome, možda pretjeranim konzumiranjem blagdanske hrane pokušavate ugasiti ili umanjiti neugodne emocije koje osjećate. U tom slučaju pomoći će pisanje dnevnika, psihoterapija, ali i iskrenost prema sebi samome. Hranom nikad ne možemo ugasiti emocije, već ih samo nakratko blokirati, a ubrzo će se vratiti u jednakom intenzitetu.
U vrijeme Adventa i Božića svakako želimo uživati u omiljenim kolačima, toploj čokoladi i najnovijoj gastro ponudi na adventskim kućicama. Nije poanta braniti si nešto, već biti umjeren. U tome može pomoći planiranje obroka. Ako imate fiksnu strukturu obveza kao što su posao u isto vrijeme i drugo, onda ćete lako fiksirati i vrijeme obroka. Kad jedemo u isto vrijeme svaki dan, naš organizam uspostavlja prirodni ritam, a osjećaj sitosti i gladi postaju ponovno naši prirodni signali. Nadalje, planirajte i kad ćete se počastiti. Ako ste se za vikend dogovorili s društvom za klizanje i božićni koncert, tada i planirajte da ćete pojesti koju germknedlu i šalicu kuhanog vina. Odredite unaprijed količinu koju ćete konzumirati. U ostale dane pokušajte u glavne obroke unijeti što više povrća, a u međuobrocima ne zaboravite na svježe voće.
Dajte priliku nutritivno bogatim kolačima i delicijama, a to su oni koji koriste integralna brašna, orašaste plodove, suho voće i druge sastojke koji sa sobom nose i dio vlakana, vitamina, minerala i proteina. Vjerojatno ćete se iznenaditi koliko su takve slastice ukusne, zasitne i ne izazivaju ponovnu želju za slatkim. Isto tako, manje ćete biti umorni i razdražljivi jer previše kalorične, a nutrijentima siromašne hrane može itekako utjecati na raspoloženje i razinu energije. Osim toga, nije ugodno imati stalan osjećaj nadutosti, pogotovo kad se želimo uvući u predivne šljokičaste blagdanske haljine.
Kretanje smanjuje apetit, djeluje blagotvorno na probavu, a svježi zrak i šetnja pomoći će u smanjivanju osjećaja anksioznosti i usamljenosti. Ako ste napravili pauzu u treninzima, onda uvedite šetnju. Dodatni plus je to što je čarobno šetati okićenim ulicama i trgovima. Promijenite perspektivu i uvjerite se kako male preinake s vremenom čine velike razlike. Ako ste do sada kretali u proces mršavljenja velikim kalorijskim deficitom, vjerojatno ste vrlo brzo prekinuli dijetu ili vratili kilograme. Male promjene koje su u skladu s nama i našim dnevnim ritmom pomoći će nam u kontinuitetu koji je daleko bitniji od strogih pravila i velikih koraka odjednom. Krenite s redovitom šetnjom tri puta tjedno, a potom povećavajte prijeđene kilometre ili broj dana.
Foto: Vadym Petrochenko/iStock via Getty Images Plus
Zrinka Babić je magistra sociologije i nutricionistica. Teško je sažeti njezino cjelokupno radno iskustvo i dosadašnje projekte, no nakon jednog pogleda na Zrinkin životopis, pitanje koje ostaje lebdjeti u mislima jest: “Kako je to sve stigla?”. Zrinka je svoje novinarske vještine “brusila” kroz razne strukture novinarstva, od televizije, radija do portala, pa tako za Kreni Zdravo (Nova TV) piše članke o zdravoj prehrani, novinarka je u Informatičnom Centru Zaprešić, a prije toga je koordinirala i pisala za Adhara centar za nutricionizam i ayurvedu (Zagreb) te je obavljala dužnost zamjenice glavnog urednika na Televiziji Zapad, Zaprešić. U slobodno vrijeme, osim što se kontinuirano educira i stječe potvrde i diplome, voli dizajn interijera, fitness i dobre knjige.