Prepoznajte simptome toplinskog udara i zaštitite se od paklenih vrućina uz ove savjete

Visoke ljetne temperature poharale su Hrvatsku, a upravo ovakvi valovi vrućine očekuju se još u nadolazećim tjednima. Zato je važno znati kako se ponašati tijekom ljeta, kako se zaštititi od vrućine, ali i na vrijeme prepoznati moguće simptome toplinskog udara. Najvažnije smjernice izdao je Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Obavezno ih pročitajte i slijedite kako biste izbjegli moguće negativne posljedice.

Velike vrućine: Kako se ponašati?

Prilikom velikih vrućina, odnosno za vrijeme ljetnih mjeseci, važno je biti oprezan i pravilno zaštititi zdravlje sebe i svojih bližnjih. Potrebno je poduzeti adekvatne mjere, a HZJZ kao najbitnije ističe ovo:

Obavezno izbjegavajte izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti, posebno u razdoblju između 10 i 17 sati – ovo osobito vrijedi za osobe u povećanom riziku od toplinskog udara. U periodu kad je najtoplije izbjegavajte izlazak iz kuće ako možete, a iznimno je važno piti dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Imajte na umu da je tekućinu bitno unositi stalno, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi. Jedite više manjih obroka koji u sebi sadrže bogato svježe povrće i voće.

Također, preporuka je nošenje lagane i široke odjeće svjetlijih boja i prirodnih materijala, a obavezno koristite sunčane naočale, šešire i kape. Tuširajte se mlakom vodom, a možete stavljati i hladne obloge, a ako radite ili trenirate na otvorenom uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – 1,5 čašu svakih 30 minuta.

Pročitajte: Evo kako regulirati tjelesnu temperaturu tijekom vrućina

Važno je prilagoditi i temperaturu prostora u kojem boravite:

• Sobnu temperaturu preporučljivo je održavati ispod 32 °C danju i 24 °C noću.
• Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu.
• Ugasite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svome domu.
• Noću rastvorite što je više moguće prozora kako bi svježiji noćni zrak ušao u prostor.
• Pri ekstremnim vrućinama možete rasprostrijeti mokre ručnike, ali pripazite jer se tako povećava vlažnost zraka.
• Prilikom klimatizacije prostora pazite da tražena temperatura ne bude niža od 7 °C od vanjske.
• Električne ventilatore najbolje je koristiti u večernjim satima kako bi se pospješila cirkulacija svježeg zraka.
• Birajte najhladniju prostoriju za boravak.

Od ostalih preporuka preporučuje se izbjegavanje napornog fizičkog rada, a ako morate onda to činite u najhladnije doba dana – ujutro između 04:00 i 07:00 te poslijepodne iza 17:00. Obavezno koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Djecu je posebno potrebno zaštititi – za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (50+) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka. Nemojte ostavljati djecu niti životinje u parkiranom automobilu te izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana i držite se hlada.

Pročitajte: Ljetna vrućina vam kvari san? Evo par savjeta kako si pomoći

U posebnom riziku od posljedica visokih temperatura su kronični bolesnici. Osim svih navedenih preporuka, kronični bolesnici moraju pripaziti i na sljedeće:

• Redovito uzimajte propisanu terapiju.
• Lijekove držite na temperaturi nižoj od 25 °C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
• Potražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka.
• Ako ste srčani bolesnik, nastojite izlaziti samo ujutro i navečer, odnosno onda kada su temperature niže, a tijekom dana boravite u klimatiziranim prostorijama na temperaturama između 22 i 24 °C. Ipak, nemojte zaboraviti da razlika u temperaturi u kući/stanu i vani ne bi smjela biti veća od 7 °C.
• Svako pogoršanje zdravstvenog stanja obavezno prijavite svome liječniku.
• Kontrolirajte i češće mjerite krvni tlak te vodite dnevnik tlaka.
• Bubrežni bolesnici također trebaju biti na oprezu – povišena temperatura dodatno opterećuje rad bubrega.
• Ako imate akutnu infekciju ili ste preboljeli neku akutnu bolest, ili pak bili na operaciji, trebali biste izbjegavati izlaganje toplini.
• Pijte dovoljno tekućine.
• Jedite umjereno te neka vaša prehrana bude bazirana na sezonskom povrću i voću.

Pročitajte: Za vrijeme vrućina često ste naduti? Nutricionisti imaju rješenje

Toplinski udar (hipertermija) je najteži oblik poremećaja organizma uslijed dugotrajnog i prekomjernog izlaganja jakim vrućinama te nefunkcioniranja termoregulacijskih mehanizama. Očituje se kao iznenadni sistemski upalni odgovor organizma.

Razlikujemo dva oblika toplinskih udara – klasični i naporom izazvani toplinski udar. Klasični toplinski udar nastaje prilikom duljeg izlaganja vrućini, a uglavnom se javlja u ljetnim mjesecima i kod starijih, posebno slabo pokretnih osoba. Toplinski udar izazvan naporom karakterističan je za zdrave i aktivne ljude, konkretnije, posebne skupine poput sportaša, građevinskih ili drugih radnika na otvorenom.

Simptomi toplinskog udara:

Crvena i vruća koža, glavobolja, smušenost, grčevi u mišićima, mučnina, malaksalost, razdražljivost, ubrzani puls (rad srca), ubrzano disanje, nesvjestica, tjelesna temperatura iznad 40 °C.

Osobiti rizik imaju: kronični bolesnici, posebno oni koji boluju od kardiovaskularnih bolesti, osobe starije od 65 godina, djeca, radnici na otvorenom, sportaši, vojnici…

Foto: oneclearvision iStock/Getty Images Plus via Getty Images