Petra i Anamarija autorice su prvog istraživanja o menopauzi na poslu u Hrvatskoj
Iako smo duboko zakoračili u 2020-e, menopauza je i dalje ostaje jedna od tema o kojima se u našem društvu rijetko i nevoljko govori. Upravo je zato istraživanje koje su provele Petra Salarić, osnivačica prve konzultantske kuće na svijetu posvećene tabu-temama i Anamarija Tkalčec iz Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), toliko važno. Anamarija i Petra htjele su ispitati kako menstruacija, menopauza i njihovi simptomi utječu na kvalitetu radnog života žena. To su učinile prve u Hrvatskoj i otvorile prostor za iznimno važan razgovor – onaj o stvarnoj ravnopravnosti te o ženskom zdravlju koje i dalje pada u drugi plan.
Rezultati istraživanja jasno pokazuju razmjere problema: gotovo polovica ispitanica nikad nije podijelila poteškoće povezane s menstruacijom ili (peri)menopauzom sa svojim nadređenima. Čak 77 % žena smatra da su te teme i dalje tabu, a posljedice su vidljive – negativan utjecaj na mentalno zdravlje (73 %), samopouzdanje (67 %) i svakodnevni rad (65 %). Više od polovice tvrtki pritom nema nikakve mjere za poboljšanje radnih uvjeta vezanih uz ove teme.
Budući da kroz menopauzu prolazi svaka žena – otprilike polovica populacije – jasno je da bi ona trebala biti tema o kojoj se više i otvorenije razgovara. Zato smo razgovarali s Petrom i Anamarijom o njihovom istraživanju, zaključcima i budućnosti – zanimalo nas je možemo li uskoro očekivati konkretne promijene, ali i kako je tekao njihov dosadašnji rad na ovoj temi.
Koji je bio vaš glavni motiv za pokretanje ovog istraživanja i zašto ste smatrale važnim otvoriti upravo ovu temu sada i ovdje?
Petra: S obzirom na to da se bavim tabu temama, nakon povratka u Hrvatsku htjela sam istražiti kakva je situacija kod nas budući da sam do tada uglavnom radila u inozemstvu. U razgovoru s Anamarijom iz CESI-ja odlučile smo spojiti moj dosadašnji rad na temu tabua kako bismo dobile sveobuhvatniju sliku ženskog zdravlja. Moj diplomski rad bio je posvećen tabuima vezanima za menstruaciju – na temu menopauze. Usto smo željele obuhvatiti i područje rodne jednakosti u svijetu rada, koje je Anamarijina domena. Budući da sam do sada djelovala u Engleskoj, koja je u ovom području jedan od glavnih predvodnika, te sam prisustvovala lansiranju prvog standarda u svijetu na temu reproduktivnog zdravlja na poslu, bila sam šokirana podacima te mi je to ukazalo da doista moramo nešto napraviti na tu temu i u Hrvatskoj.
Anamarija: Glavni motiv bio je činjenica da se o menstruaciji i menopauzi gotovo nikad ne govori u kontekstu rada iako one snažno oblikuju svakodnevicu žena. U razgovorima sa ženama vidjele smo koliko se njihovi simptomi prešućuju, a potrebe ignoriraju. Smatrale smo da je sada pravo vrijeme otvoriti ovu temu jer je i dalje važno da se govori o ravnopravnosti spolova na tržištu rada – ali ovaj dio ženskog iskustva i problema još uvijek nije zastupljen i zapravo je nevidljiv.
“Žene skrivaju stvarne razloge izostanka s posla”
Koji su vas rezultati najviše iznenadili ili ostavili poseban dojam?
Anamarija: Posebno nas je pogodilo to da je više od 50 % žena reklo da na njihovom radnom mjestu ne postoje nikakve mjere podrške. Još meni snažniji podatak je da žene često skrivaju stvarne razloge izostanka s posla – umjesto da kažu da imaju simptome menstruacije ili menopauze, navode “prihvatljivije” razloge. To meni pokazuje koliko stigma utječe na njihovu slobodu i osjećaj sigurnosti na poslu.
Petra: Mene je, naravno, začudio taj utjecaj tabua, koji je bio iz podataka očit. Da ima negativan na utjecaj na mentalno zdravlje čak 73 % te na samopouzdanje 67 %. Pretpostavljala sam taj utjecaj, ali kad sam vidjela brojke, to me uistinu iznenadilo. Također, i taj aspekt tabua koji je meni bio kontradiktoran je da je čak pola ispitanica iznijelo da se osjeća slobodno podijeliti svoje potrebe oko menstruacije i menopauze, ipak primarno o svom iskustvu menstruacije i menopauze dijele isključivo sa ženskim kolegicama (više od 80 %) te ne dijele s nadređenima svoje potrebe (manje od 20 % iznijelo je da podijeli svoje potrebe, a gotovo pola ispitanica da nikada nisu podijelile svoje potrebe i iskustva s nadređenima).
Možete li opisati kako je izgledao sâm proces istraživanja?
Anamarija: Istraživanje smo provele putem online upitnika početkom 2025. godine, a sudjelovale su 632 žene različite dobi i iz različitih sektora. Pitanja su obuhvaćala simptome, njihovu učestalost, utjecaj na rad, postojanje ili izostanak mjera podrške na radnim mjestima, postojanja tabua te iskustva stigme i komunikacije s poslodavcima. Na kraju smo dobile i vrijedne osobne komentare koje žene inače rijetko imaju priliku podijeliti.
Jeste li naišle na neke prepreke ili iznenađenja tijekom provedbe istraživanja?
Anamarija: Najveća prepreka zapravo je sâm tabu menstruacije ili menopauze jer je ova tema još uvijek obavijena šutnjom. Iznenađenje je bilo i koliko su žene željele podijeliti svoja iskustva – jasno se vidi kako postoji snažna potreba da se o ovome napokon govori.
Petra: Upravo to, u prikupljanju odgovora morale smo iskoristiti dosta naših osobnih kontakata i našu mrežu kako bi prikupile odgovore, što je mene, doduše, dosta iznenadilo. Mislila sam da će mnogi htjeti podijeliti iskustva i odgovoriti, no čini mi se kako je to uistinu veća tabu tema no što sam mislila.
“Ovo nisu dodatne pogodnosti, nego nužne mjere”
Kako mislite da bi poslodavci i institucije mogli reagirati na ove podatke?
Anamarija: Prije svega, važno je shvatiti da ovo nisu “dodatne pogodnosti” nego nužne mjere za stvaranje jednakih uvjeta. U samom izvještaju provedenog istraživanja dale smo konkretne preporuke i za poslodavce i institucije, no, ukratko, smatramo da bi poslodavci mogli uvesti fleksibilno radno vrijeme, omogućiti rad od kuće, osigurati menstrualne proizvode i edukaciju menadžera. Institucije, pak, trebaju stvoriti zakonski okvir koji prepoznaje menstrualno i menopauzalno zdravlje kao javnozdravstveno i radno pitanje.
Petra: Nadam se da će prepoznati važnost prvo i osnovno, da ako već ne uvode nove mjere, barem stvore prostor za razgovor o menstruaciji i menopauzi. To je često lakše ako je netko “vanjski” koji omogući da se ta stigma razbije i omogući taj prostor za inicijaciju razgovora. Premda je odlično bilo kakva inicijativa i mjera, ako mi uopće o temama reproduktivnog zdravlja ne govorimo, može postojati strah od njihovog korištenja.
Što mislite, bismo li mogli u skorijoj budućnosti očekivati konkretne mjere – primjerice, pravo na slobodne dane u vrijeme menstruacije ili nešto slično?
Anamarija: U nekim zemljama takve mjere već postoje, pa vjerujemo da će i kod nas doći do pomaka. Slobodni dani mogu biti jedno od rješenja, ali jednako je važno razmišljati i o fleksibilnosti radnog vremena, razumijevanju simptoma menopauze te osiguravanju podrške u radnom prostoru. Ono što nam treba jest paket mjera, a ne jedno izolirano rješenje.
Petra: U nekim tvrtkama one i postoje te smo trenutačno u dobu gdje zbog sve veće političke desnice u svijetu gdje poslodavci imaju mogućnost biti predvodnici pravednijeg društva.
Kako se Hrvatska po ovom pitanju uklapa u širi europski ili globalni kontekst, postoje li države u kojima se već provode neke kvalitetne mjere?
Anamarija: Hrvatska zasad tek otvara ovu temu – naše istraživanje je prvo takve vrste. U Europi, primjerice, Španjolska je donijela zakon koji omogućuje plaćene slobodne dane za žene s jakim menstrualnim bolovima. U Velikoj Britaniji razvijeni su standardi i smjernice za poslodavce o menopauzi na radnome mjestu. Takvi primjeri pokazuju da je promjena moguća i da postoji put kojim i mi možemo krenuti.
Petra: Teme ženskog zdravlja posebno na zapadu su trendy, ali na području rada su svejedno tabu. Zemlje poput Španjolske i Portugala daju slobodne dane zbog endometrioze, a Velika Britanija izdala je prvi standard u svijetu za menstruaciju, menopauzu i menstrualno zdravlje. No na našem dijelu Europe nema još puno, tako da smo izrazito zadovoljne činjenicom da našim istraživanjem možemo započeti promjene.
FOTO: Shutterstock
