Imunitet se gradi u crijevima, ali što to točno znači?

Imunitet je jedna od glavnih zdravstvenih tema u hladnijem dijelu godine. Znamo da je snažan imunitet važan u borbi protiv kroničnih, ali jednako tako i zaraznih bolesti. Uistinu je ponekad iritirajuće ako kašljemo već tjednima, ne znamo više ni broj potrošenih paketa maramica, a istrošili smo se i na razne sirupe, pastile i lijekove. Obično se to događa baš tijekom siječnja i veljače kada smo motivirani i spremni raditi na svojim novogodišnjim ciljevima. Međutim, još se uvijek nedovoljno priča o našoj središnjoj točki tijela – crijevima. 

Kakva su nam crijeva, takav nam je imunitet

Znate li da se većina imunoloških stanica nalazi upravo u crijevima? Više od 70 posto imuniteta gradimo u našem probavnom sustavu kojeg su i kolonizirale dobre bakterije na čije stanje utječe prehrana, stres, ali i lijekovi poput antibiotika. Crijevna mikrobiotika je upravo ta koja drži prvu liniju obrane protiv mikroorganizama. Pored njih, liniju obrane čini crijevna sluznica i spomenute imunološke stanice.

Crijeva još smatramo drugim mozgom jer posjeduju vlastiti živčani sustav. U skladu s tim, utječe na naše raspoloženje i emocije. Znamo i sami onaj dobar ili pak osjećaj u trbuhu, ovisno o kojim životnim okolnostima je riječ. U trbuhu osjećamo leptiriće, ali i mučninu kad se događa nešto prilično negativno. Poremećaji crijevne ravnoteže povezuju se s raznim bolestima, ne samo onim tjelesnim, već i mentalnim poput depresije. Stoga briga o mentalnom zdravlju uključuje, između ostaloga, brigu i o našim crijevima. Ovu temu je na simpatičan i laički način približila autorica knjige Giulia Enders u svojoj knjizi “Crijeva sa šarmom” objavljena 2014. godine.

Nadalje, zahvaljujući enteričkom živčanom sustavu ili drugom mozgu, crijeva mogu raditi neovisno o mozgu u glavi. To znači da naša crijeva rade samostalnu kontrakciju mišića, luče enzime, rade apsorpciju hranjivih tvari, a putem nervusa vagusa slat će mozgu povratne informacije. Kada to ne bi bilo tako, osobe koje su paralizirane ne bi preživjele. Naše tijelo dobro se pobrinulo za to da se osigura ono najvažnije za življenje, a to je probava hrane. 

“Zelene zastavice” za održavanje imuniteta 

Sad kad znamo da su naša crijeva glavni čimbenik u održavanju i jačanju imuniteta, možemo razmotriti glavne savjete kako se brinuti o našim crijevima tijekom cijele godine.

Broj jedan svakako je zdrava prehrana budući da je hrana nešto iz vanjskoga svijeta što direktno dolazi u kontakt s našim probavnim sustavom. Raznolika prehrana koja obuhvaća povrće, voće, mahunarke, cjelovite žitarice, nemasno meso, nemasne mliječne neprerađene proizvode, sjemenke, orašaste plodove, osigurat će nam sve potrebne nutrijente, ali i vlakna koja su neophodna za zdravu crijevnu floru. Uz to, važan je i dovoljan unos vode koji ide ruku pod ruku s unosom vlakana.

Nadalje, poznato nam je i da fermentirani proizvodi imaju dodatni plus u podršci našim dobrim bakterijama. Uvrstite običan jogurt i kefir, kiseli kupus, kimchi. Ostale biljne namirnice osigurat će prebiotike, odnosno hranu za dobre crijevne bakterije. Posebno se u toj skupini ističu luk, češnjak, banane i razne cjelovite žitarice. Ne zaboravite na unos omega-3 masnih kiselina konzumacijom plave ribe barem dva puta tjedno, a pomoći će i sjemenke lana, chia sjemenke i sjemenke konoplje.

Uz to, važno je voditi računa o mentalnom zdravlju. Uvedite radost, smijeh, spontanost u svoju svakodnevicu, ne zaboravite se družiti s dragim ljudima, raditi ono što volite. Stres i previše negativnosti utjecat će na probavni sustav i obrnuto – loša crijevna mikrobiotika potaknut će loše raspoloženje. 

“Crvene zastavice” za narušavanje crijevne flore 

Prekomjeran unos šećera, čak i umjetnih zaslađivača narušit će crijevnu floru. Jednako to vrijedi za unos alkohola i stres. Nedostatak sna znači i gubitak prilike za regeneraciju tijela tijekom noći pa tako i probavnog sustava. Visokoprerađena hrana, suhomesnati proizvodi, prevelik unos biljnih ulja bogatih omega-6 masnim kiselinama poput suncokretovog i sojinog na strani su manje poželjnih namirnica u prehrani. Nažalost, neki lijekovi poput antibiotika smanjuju broj dobrih bakterija pa uz antibiotike uvijek tražite i probiotike te povećajte unos fermentiranih proizvoda. Kortikosteroidi, kontracepcijske pilule, lijekovi za žgaravicu i refluks, ali i često korišteni aspirin i ibuprofeni mogu oštetiti crijevnu sluznicu i potaknuti upalne procese. 

Zdrava crijeva u službi ljepote 

Dodatna motivacija za brigu o svom probavnom sustavu i dobrom suživotu s dobrim bakterijama jest utjecaj zdrave crijevne flore na ljepotu. Naime, crijeva koja su nepropusna, zdrava te imaju dovoljno dobrih bakterija protiv upalnih procesa utjecat će na čistu kožu bez ekcema, akni, rozaceje i psorijaze. Fermentirana hrana i probiotici povezuju se uz kožu koja je manje sklona borama, a jednako tako bolja je apsorpcija kolagena, koji žene često koriste kao dodatak prehrani. Također, crijeva sudjeluju u sintezi biotina, željeza i omega tri masnih kiselina kao ključnih nutrijenata za sjajnu i zdravu kosu koja neće prekomjerno ispadati. U konačnici, nokti će biti čvršći jer zdrava crijeva dobro apsorbiraju cink, željezo i vitamine B-kompleksa koje smo, naravno, prethodno osigurali putem uravnotežene prehrane. 

Pročitajte: “Pet stvari koje možete napraviti odmah da biste sačuvali imunitet ove zime”

Foto: Canva