Izabrali smo najljepše sive komade iz Manga za jesen 2024.
Premda su crna i smeđa boja ove godine preuzeli vlast od sive boje koja je bila veliki hit prošle godine, izgled "uredske sirene" iz razdoblja 2000...
Koliko pridonosite onečišćenju?
Dok brza moda i dalje ugrožava budućnost našeg planeta, svatko od nas kao kupac može biti dio promjene. Doznajte kako različite odjevne tkanine utječu na okoliš i koje su alternative bolji odabir.
Do 2050. godine predviđa se da će modna industrija trošiti do 25 posto svjetskog tzv. carbon budgeta, što će je kao zagađivača dodati na drugo mjesto, odmah nakon naftne industrije! Pitate se što mi kao potrošači možemo učiniti? Kad je riječ o djelovanju na okoliš, ono što svatko od nas može jest odabirati tkanine koje su održive, a izbjegavati one koje najgore utječu na okoliš.
Iako je pamuk biorazgradivo vlakno, uzgoj pamuka zahtijeva goleme količine vode, pesticida i otrovnih kemikalija koje prodiru u zemlju i vode, i utječu na zdravlje ljudi koji s njima rade. Prema podatku iz dokumentarca The True Cost, za proizvodnju pamuka koristi se 18 posto pesticida i 25 posto insekticida u cijelom svijetu.
Iako vlakna na bazi plastike (npr. poliester, najlon, akril) ne zahtijevaju poljoprivredno zemljište i troše malo vode u proizvodnji i preradi, na druge načine negativno utječu na okoliš. Sintetika ne samo da nije biorazgradiva već se za svoje sirovine oslanja na petrokemijsku industriju, što znači da je ovisna o ekstrakciji fosilnih goriva. Tu se negativan učinak ne zaustavlja. Svaki put kada se pere odjeća od poliestera, ona ispušta plastična mikrovlakna uzrokujući golemu štetu morskom životu.
Iako je vuna proizvedena bez uporabe bilo kakvih potencijalno toksičnih tvari i može se sigurno biorazgraditi, za čuvanje vune i krzna često se koriste otrovne kemikalije. Materijali poput kože odgovorni za velike emisije metana, stakleničkog plina koji je 20 puta jači od CO2. Tu je još i ugljični otisak povezan s uzgojem stoke i transportom, a da ne spominjemo još i ubijanje životinja.
Pročitajte: Pet savjeta što napraviti s odjećom koju više ne želite
Za ekološki odabir, potražite neke od ovih tkanina. Osim što su udobne i meke, izdržljive su te su zdrave i za vas i za okoliš.
Poznat i pod nazivom lyocell, izrađen je od drvne celuloze. Može se koristiti za majice, kombinezone, hlače i haljine, a proizvodi se tehnologijom tzv. zatvorene petlje, što znači da se voda i kemikalije ponovno koriste.
Konoplja je biorazgradivi materijal koji ne zahtijeva nikakve pesticide za rast, što je čini idealnom za organski uzgoj. Također je izdržljiva te mekana i ugodna na koži.
Vlakna soje i bambusa ne sadrže petrokemijske tvari i potpuno su biorazgradiva. Materijali nalikuju svili, a imaju udobnost kašmira, što ih čini savršenim za svaki odjevni predmet.
Riječ je o inovativnom materijala koji je stvorila grupa američkih studenata. Nalikuje vuni, a napravljena je od mješavine vlakana kokosa i konoplje tretirana enzimima iz bukovača. Još nije široko komercijalizirana, ali donosi pozitivne vijesti za budućnost.
Pročitajte: Sve Francuskinje starije od 50 godina posjeduju ovih 5 modnih komada
Foto: iStock/Getty Images Plus