Vremenski raspored obroka povezan je s potencijalnim rizicima od srčanih bolesti, pokazuje studija

Raspored dnevnih obroka mogao bi utjecati na rizik od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara, pokazalo je veliko europsko istraživanje objavljeno u časopisu “Nature Communications”.

Istraživanje je također pokazalo da je duži noćni post povezan s manjim rizikom od cerebrovaskularnih bolesti poput moždanog udara.

Kardiovaskularne bolesti vodeći su svjetski uzrok smrtnosti, a mnoge su povezane s prehranom. Moderni zapadnjaci često jedu kasne večere i preskaču doručak.

“Osim svjetla, dnevni ciklus unosa hrane (obroci, međuobroci.itd.) koji se izmjenjuju s razdobljima posta sinkronizira periferne satove, ili cirkadijalne ritmove, različitih tjelesnih organa, čime utječe na kardiometaboličke funkcije kao što su regulacija krvnog tlaka“, stoji u priopćenju vezanom uz studiju.

Znanstvenici su analizirali podatke više od 103 000 sudionika, a studija je pokrenuta u Francuskoj 2009. godine i imala je za cilj bolje razumijevanje odnosa između prehrane i zdravlja.

“Sudionici koji su kasnije jeli više su konzumirali alkohola, imali su više epizoda prekomjernog pijenja, prijavili su kasniji odlazak na spavanje i vjerojatnije je da će imati veću varijabilnost u vremenu obroka tijekom tjedna”, napisali su istraživači.

Odgađanje prvog obroka u danu povezano je s povećanjem rizika od kardiovaskularnih bolesti za 6 % po satu kašnjenja. Što se tiče posljednjeg obroka u danu, večera nakon 21 sat povezana je s 28 % povećanjem rizika od cerebrovaskularnih bolesti kao što je moždani udar u usporedbi s jedenjem prije 20 sati, a posebno među ženama.

Konačno, dulje trajanje noćnoga gladovanja – vrijeme između zadnjeg obroka u danu i prvog obroka sljedećeg dana – povezano je sa smanjenim rizikom od cerebrovaskularne bolesti.

Vrijeme obroka može utjecati na cirkadijalni ritam