Punomasno mlijeko vratilo se u “modu”, no je li uopće zdravo?

Već uistinu godinama brojna kućanstva ne koriste punomasno mlijeko u svojoj svakodnevnoj prehrani – zbog visokog udjela zasićenih masnoća, većina smatra da je obrano mlijeko zdravije. Ipak, posljednjih nekoliko godina na društvenim se mrežama proširio trend koji promovira dijetu baziranu na životinjskim proizvodima pa je zajedno s njom veliki povratak doživjelo i punomasno mlijeko.

Za početak, da razjasnimo – punomasnim se mlijekom smatra ono iz kojeg nije uklonjen udio mliječnih masti; dakle, postotak koji stoji na pakiranju mora iznositi najmanje 3,25. Ono koje većina kućanstava u Hrvatskoj konzumira iznosi 2,8 posto mliječnih masti, smatra se standardnim – nije punomasno, ali nije niti obrano. Obrana i poluobrana mlijeka imaju manje od 1,8 posto mliječnih masti te su se dugo smatrala najboljom dijetalnom opcijom.

Sada se pojavila dilema – je li punomasno mlijeko zapravo bolja opcija od manje masnih opcija i bismo li mu se trebali vratiti?

Kada smo prestali piti punomasno mlijeko

Do polovice prošlog stoljeća, punomasno mlijeko bilo je standard, dok se obrano mlijeko uglavnom smatralo nusproizvodom – često korištenim za prehranu stoke. No porastom interesa za zdravlje srca i mršavljenje, prehrambene smjernice okrenule su se prema smanjenju unosa masti, osobito zasićenih. Godine 1985. udruga Američkih prehrambenih smjernica počela je preporučivati konzumaciju obranog mlijeka za većinu odrasle populacije nakon što su istraživanja povezala zasićene masnoće iz punomasnog mlijeka s povišenom razinom lošeg kolesterola i povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

Pročitajte: Je li zdravo piti sirovo mlijeko?

Danas svjedočimo pravom zaokretu – mnogi se vraćaju “prirodnijoj” prehrani, pa tako i punomasnom mlijeku, za koje smatraju da je manje prerađena opcija. Isto tako, neka su istraživanja opovrgnula prijašnje sumnje na negativan utjecaj na zdravlje. “Rezultati novih istraživanja pokazuju da konzumacija punomasnih mliječnih proizvoda nije povezana s povećanim rizikom za srčane bolesti”, navodi Lauren Peña, registrirana dijetetičarka i stručnjakinja za održivu prehranu.

Koje su prednosti punomasnog mlijeka

Zahvaljujući višem udjelu masti, punomasno mlijeko pridonosi duljem osjećaju sitosti, što može pomoći u kontroli apetita i smanjenju unosa praznih kalorija. Štoviše, jedna studija iz 2024. godine, objavljena u “European Journal of Clinical Nutrition”, pokazala je da su osobe koje redovito konzumiraju punomasno mlijeko imale niži indeks tjelesne mase i manju tjelesnu težinu od onih koje biraju obrane varijante.

Drugo istraživanje iz 2024., objavljeno u “American Journal of Clinical Nutrition”, pokazuje da zamjena punomasnog mlijeka obranim može dovesti do lošije prehrambene kvalitete jer potrošači mogu pokušati nadoknaditi sitost grickalicama i prerađenim ugljikohidratima.

Postoje li rizici

Dok punomasno mlijeko donosi određene prednosti, ima i nedostatke. Primjerice, jedno je istraživanje povezalo konzumaciju punomasnog mlijeka s rakom, što nije bio slučaj za obrano.

“Na temelju postojećih dokaza, doista je teško reći koja je vrsta mlijeka najbolja. Otkrili smo i povećane i smanjene rizike povezane s konzumacijom punomasnog mlijeka, ovisno o različitim zdravstvenim ishodima”, rekla je dijetetičarka za portal Health.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da sve ovisi o pojedinačnom slučaju. Konzumacija punomasnog mlijeka potpuno je sigurna ako ga ne unosite previše. Američko udruženje za srce i dalje preporučuje da unos zasićenih masnoća bude manji od 6 % ukupnog dnevnog kalorijskog unosa (otprilike 13 grama ili manje zasićenih masnoća dnevno ako se konzumira 2.000 kalorija). Budući da je više kalorično od obranog, može doprinijeti povećanju tjelesne težine ako se konzumacijom punomasnog mlijeka premašuje preporučeni unos kalorija.

FOTO: Pexels