Objavljena je još jedna piramida zdrave prehrane – i potpuno je drukčija od američke

Piramida zdrave prehrane donedavno je bila prilično jasan pojam, no prošle je godine, pod inicijativom “Make America Healthy Again”, predstavljena njezina nova, potpuno drukčija verzija, koja je promijenila dosadašnju sliku. Gotovo godinu dana poslije objavljena je još jedna verzija piramide zdrave prehrane – i ona se uvelike razlikuje od američke o kojoj smo pisali.

Riječ je o piramidi koju je osmislio tim od 22 stručnjaka za prehranu iz Europe, Kanade, Sjedinjenih Američkih Država i Australije, predvođen profesoricom Karen Dellom Corte sa Sveučilišta Brigham Young u SAD-u. Istraživači okupljeni u Međunarodnom konzorciju za kvalitetu ugljikohidrata pri izradi piramide analizirali su prehrambene smjernice iz sedam zemalja i regija te više od 250 znanstvenih radova. Cilj im je bio izdvojiti zajednička načela zdrave prehrane, a rezultate istraživanja objavili su u rujnu 2026. u znanstvenom časopisu Advances in Nutrition.

Što kaže nova piramida zdrave prehrane?

Nova međunarodna piramida zdrave prehrane u prvi plan stavlja namirnice biljnog podrijetla, koje čine njezinu bazu – povrće, voće, cjelovite žitarice i mahunarke. Velik naglasak stavljen je i na odabir kvalitetnih izvora proteina i masti pa se prednost daje biljnim izvorima proteina, poput graha, graška i leće, ali i ribi, peradi te jogurtu, dok se preporučuje smanjiti unos crvenog i prerađenog mesa. Kada je riječ o masnoćama, savjetuje se korištenje biljnih ulja bogatih nezasićenim masnim kiselinama, poput maslinova i repičina ulja, umjesto zasićenih masti poput maslaca i životinjske masti.

Važna je i kvaliteta ugljikohidrata, a ne samo na njihova količina – navodi važnost odabira namirnica bogatih vlaknima i manje prerađenih izvore ugljikohidrata, uzimajući u obzir i njihov glikemijski indeks. Preporučuju se, primjerice, kruh i žitarice od cjelovitog zrna umjesto rafiniranih verzija. Smjernice također potiču zamjenu manje kvalitetnih grickalica orašastim plodovima, sjemenkama, voćem ili povrćem s humusom te zaslađenih gaziranih pića vodom ili mineralnom vodom bez šećera. Piramida ne isključuje namirnice životinjskog podrijetla, već naglašava važnost njihova odabira i umjerenog uključivanja u prehranu.

Prehrana temeljena na namirnicama biljnog porijekla

Jedna od glavnih prednosti prehrane koja se temelji na namirnicama biljnog podrijetla jest njezin pozitivan učinak na zdravlje srca i krvožilnog sustava. Istraživanja pokazuju da prehrambeni “režimi” koji daju prednost biljnim namirnicama, poput mediteranske i DASH prehrane, mogu pridonijeti boljem kardiovaskularnom zdravlju i smanjiti rizik od srčanih bolesti. Povrće, voće, mahunarke i cjelovite žitarice bogati su vlaknima, kalijem, antioksidansima i drugim korisnim spojevima koji mogu pomoći u održavanju zdravih razina kolesterola i šećera u krvi, regulaciji krvnog tlaka te očuvanju funkcije krvnih žila.

“To ne znači da proteini i masti nisu važni, već da je važno obratiti pozornost na njihove izvore”, ističe Michelle Routhenstein, dijetetičarka specijalizirana za preventivnu kardiologiju za portal Healthline.

Kako se ova piramida razlikuje od prethodnih?

Od “klasične” piramide zdrave prehrane ova nova se najviše razlikuje u bazi – dok su se u piramidi o kojoj smo učili u osnovnoj školi na dnu nalazile žitarice, odnosno kruh, riža i tjestenina, nova međunarodna verzija na prvo mjesto stavlja širu skupinu namirnica biljnog podrijetla – povrće, voće, cjelovite žitarice i mahunarke. Osim toga, nova piramida veći naglasak stavlja na kvalitetu ugljikohidrata, prednost daje cjelovitim i vlaknima bogatim namirnicama te posebno ističe biljne izvore proteina i nezasićene masnoće.

Što se američke piramide tiče, razlike su još značajnije – a najveća se odnosi na odabir proteina i masti. Dok američke smjernice preporučuju proteine životinjskog podrijetla, uključujući crveno meso, nova međunarodna piramida prednost daje biljnim izvorima proteina, poput mahunarki, te ribi i peradi. Razlikuju se i u preporukama za masnoće: obje savjetuju ograničavanje zasićenih masti, no nova piramida potiče korištenje biljnih ulja bogatih nezasićenim masnim kiselinama, dok američke smjernice među opcijama za kuhanje navode maslac i goveđu mast.

Važno je naglasiti i sličnosti – sva se tri pristupa slažu oko potrebe za smanjenjem unosa dodanih šećera, rafiniranih ugljikohidrata i visokoprerađenih grickalica te potiču konzumaciju što prirodnijih, manje prerađenih namirnica.

FOTO: Dupe Photos