Kako velika hladnoća djeluje na naš organizam i kako se zaštititi?
Posljednjih dana u Hrvatskoj se susrećemo s temperaturama koje dugo nismo imali prilike iskusiti. Ozbiljnija količina snijega popraćena temperaturom duboko ispod minusa na kojoj se prsti lede već po izlasku iz toplog doma one je starije podsjetila na dane njihovog djetinjstva, kad je ovakva pojava bila uobičajenija, no oni nešto mlađi vjerojatno su neugodno iznenađeni jutarnjim putovanjem na posao na -14 °C. Dobro je stoga prisjetiti se osnovnih preporuka ponašanja i zaštite prilikom velikih hladnoća, ali i razumjeti što se to u našem organizmu događa kad temperature padnu ozbiljno ispod minusa.
Kako hladnoća utječe na ljudski organizam
Ljudski organizam najbolje funkcionira na tjelesnoj temperaturi od 36,5 do 37 °C, pa kad se ta temperatura počne spuštati uslijed vanjskih uvjeta, naše tijelo prione na posao ne bi li je zadržalo. Uslijed hladnoće, hipotalamus, dio mozga zadužen za održavanje homeostaze (stanje balansa naše unutarnje okoline), stimulira naše tijelo putem, primjerice, drhtanja, s ciljem da stvori toplinu, odnosno održi naše vitalne organe toplima. Dakle, naši tjelesni mehanizmi za očuvanje topline pokreću se, pa se krvne žile počnu sužavati kako bi se smanjio gubitak topline iz kože i ekstremiteta. Krv se preusmjerava prema vitalnim organima (srce i mozak), što povećava opterećenje srca jer ono mora raditi jače, a to može uzrokovati porast krvnog tlaka i rizik od infarkta ili moždanog udara, posebno kod osoba s postojećim bolestima. Metabolizam se istovremeno ubrzava kako bi se proizvela toplina, a aktivira se i smeđe masno tkivo koje sagorijeva kalorije. Upravo zato kažemo da gubimo više kalorija tijekom hladnoće – jer naše tijelo troši više energije da bi održalo svoju idealnu temperaturu. Dakle, u uvjetima hladnoće naše tijelo intenzivnije radi s ciljem da održi optimalnu ravnotežu.
Rizici za zdravlje prilikom velike hladnoće
S obzirom na to da se naša krv uslijed hladnoće preusmjerila prema našim vitalnim organima, odnosno da naše tijelo toplu krv “drži” bliže svom centru, u ekstremitetima (ruke i noge) možemo osjetiti “ubode” hladnoće, što pak može rezultirati hipotermijom. Potonja u suštini usporava srčani rad i funkcije mozga, što može dovesti do zbunjenosti, pa i gubitka svijesti. Smrzotine nastaju na izloženim dijelovima poput prstiju i nosa, gdje kristali leda oštećuju stanice, uzrokujući otekline i trajna oštećenja ako se ne liječe pravilno. Hladnoća također slabi imunološki sustav sužavanjem žila, povećavajući osjetljivost na infekcije dišnih putova.
Pozitivni učinci hladnoće
Dok ekstremna hladnoća većini nas koji živimo u podnebljima umjerene klime može predstavljati šok, umjerena hladnoća može smanjiti upale jer sužava žile i ublažava bol, što se koristi u terapijama poput hladnih obloga. Povećano sagorijevanje kalorija pomaže u borbi protiv pretilosti, a niske temperature smanjuju širenje nekih patogena i alergena poput peludi.
Kako se zaštititi od velikih hladnoća
Zbog svega navedenog jasno je da zaštita od hladnoće nije samo ljudska potreba za komforom, nego je riječ o zaštiti našeg zdravlja. I Hrvatski zavod za javno zdravstvo podsjeća kako izlaganje niskim temperaturama u hladno zimsko vrijeme može uzrokovati štetne posljedice na zdravlje te dovesti do nastanka ozljeda (ozeblina, promrzlina, smrzotina) i opće pothlađenosti tijela (hipotermija), stoga je izdao i opće preporuke kako se ponašati tijekom hladnih razdoblja, koje vam prenosimo u nastavku.
Jednako kao što bi životinje prilagođene ekstremnoj hladnoći čuvale toplinu svog tijela dlakom, i ljudi trebaju svoju toplinu tijela pokušati zadržati uz pomoć prikladne odjeće. HZJZ upozorava da je najvažnije prilagoditi svoju odjeću zimskim uvjetima, odnosno odjenuti više slojeva tople odjeće, idealno od materijala koji zadržavaju toplinu (vuna, polipropilen, svila). Vanjski dio odjeće (kaput, jakna) treba biti nepropustan za vjetar i vlagu, a glavu treba zaštititi kapom koja prekriva oba uha, te ruke rukavicama. HZJZ navodi da je usta dobro prekriti šalom zbog sprečavanja direktnog udisanja hladnog zraka (posebno važno za bolesnike s bolestima srca i dišnih puteva). Izuzetno je važna topla, udobna zimska obuća otporna na vlagu.
“Osobama koje boluju od kroničnih bolesti, posebno kardiovaskularnog i respiratornog sustava, preporučuje se izbjegavanje izlaganju niskim temperaturama u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima”, poručuje HZJZ, te podsjeća da kod niskih temperatura treba izbjegavati teže fizičke poslove na otvorenom, kao i sve aktivnosti koje uzrokuju ubrzano disanje.
“U slučaju da se kod onih osoba koje duže borave na otvorenom (izletnici, planinari, alpinisti, vojnici ) pojave početni simptomi pothlađivanja ili ozeblina (trnjenje i gubitak osjeta prstiju uz blijedu kožu, ponekad i bol), treba odmah potražiti zagrijani prostor, skinuti vlažnu odjeću, pothlađenu osobu postupno utopljavati zamatanjem u deke, ali nikako ne izlagati direktnom izvoru topline. Preporučuje se dati tople bezalkoholne napitke (čaj, juha) te potražiti stručnu medicinsku pomoć i nazvati: Hitnu medicinsku službu – 194 ili Centar za žurne službe – 112.”
Naposljetku, nemojte zanemarivati osjećaj hladnoće i drhtavicu koji upozoravaju na potrebu utopljavanja i prekid boravka na hladnoći, te pomognite obitelji, prijateljima i susjedima koji većinu vremena provode sami.
Također, suprotno popularnom mišljenju da nas alkohol zagrijava, važno je napomenuti da to nikako nije točno. Alkohol proširuje krvne žile, zbog čega osjećamo da nam je toplije. S druge strane, hladnoća sužava krvne žile, pa se uslijed konzumiranja alkohola na hladnoći zapravo prikriva pravo stanje, a to je da naš organizam trpi hladnoću.
Trebate li dodatnu pomoć oko načina zagrijavanja tijekom zime, provjerite ove zagrijavajuće rituale, a od pomoći vam dodatno mogu biti i wellness navike Skandinavki, itekako naviknutih na veliku hladnoću.
Foto: Dupe Photos
