
Ove namirnice mnogi jedu svaki dan, a mogu podići razinu kortizola


Posljednjih se godina sve više govori o kortizolu i njegovom negativnom utjecaju na zdravlje, a društvene mreže, stručnjaci za prehranu i zdravstveni portali često ga navode kao jedan od ključnih hormona koji utječe na naše fizičko i mentalno stanje.
Kortizol, poznat i kao hormon stresa, prirodan je i neophodan dio obrambenog sustava organizma, no njegove kronično povišene razine mogu biti povezane s umorom, poremećajima sna, povećanjem tjelesne težine i osjećajem stalne napetosti. Dok se stres smatra glavnim krivcem za povećanje kortizola, manje je poznato da i prehrana može igrati važnu ulogu u regulaciji ovog hormona. Neke namirnice i pića mogu potaknuti njegovo lučenje ili otežati održavanje hormonske ravnoteže, zbog čega je važno znati koje od njih konzumirati s mjerom.
Slatka peciva za doručak
Već smo pisali o popularnoj health influencerici Glucose Goddess i njezinoj poruci da bi doručak trebao biti slan, bogat proteinima i vlaknima. Nešto slično poručuju i dijetetičari za portal Real Simple – odnosno, tvrde da bismo trebali izbjegavati slatka peciva za doručak. Zašto? Naime, slatki doručci mogu uzrokovati nagli porast razine glukoze u krvi. Nakon tog brzog skoka često slijedi jednako nagli pad, što organizam doživljava kao stresnu situaciju. Kako bi stabilizirao razinu glukoze u krvi, tijelo tada povećava lučenje kortizola.
Zaslađene pahuljice
Rafinirani šećeri koji uzrokuju nagle skokove razine glukoze u krvi nalaze se i u zaslađenim pahuljicama. Umjesto toga, stručnjaci preporučuju odabir namirnica bogatih vlaknima, poput cjelovitih žitarica, voća i povrća, uz dodatak proteina i zdravih masti. Primjerice, zobena kaša s orašastim plodovima i bobičastim voćem ili grčki jogurt sa sjemenkama i voćem bolji su izbor za održavanje stabilne razine glukoze u krvi.
Fast food
Svi već znamo da je ultraprerađena hrana nešto što treba izbjegavati – ne samo zbog negativnog utjecaja na tjelesnu težinu i opće zdravlje nego i zbog mogućeg utjecaja na razinu hormona stresa. Hrana poput tipičnih fast food obroka često sadrži velike količine soli, nezdravih masnoća i aditiva koji mogu potaknuti upalne procese u organizmu i povećati metabolički stres. Dugoročno, takvi učinci mogu pridonijeti povišenim razinama kortizola. To, naravno, ne znači da povremeni odlazak u fast food restoran predstavlja problem, no stručnjaci savjetuju da takva hrana bude iznimka, a ne pravilo. Umjesto toga, prehranu je poželjno temeljiti na cjelovitim i minimalno prerađenim namirnicama koje organizmu osiguravaju stabilniji izvor energije i podržavaju zdraviji odgovor na stres.
Bijeli kruh
Iako se bijeli kruh često smatra bezazlenim dijelom svakodnevne prehrane, njegov utjecaj na razinu glukoze u krvi može biti razlog za oprez. Budući da sadrži rafinirane ugljikohidrate i malo vlakana, organizam ga brzo probavlja, što može dovesti do naglog porasta, a zatim i pada razine glukoze u krvi. Takve oscilacije predstavljaju svojevrsni stres za tijelo, zbog čega se može pojačati lučenje kortizola. Dodavanje izvora proteina, poput piletine, puretine, jaja ili svježeg sira, kao i namirnica bogatih vlaknima, može pomoći u usporavanju probave i održavanju stabilnije razine glukoze u krvi. Još bolji izbor mogu biti cjelovite žitarice, zob ili mahunarke, koje zahvaljujući većem udjelu vlakana pružaju dugotrajniji osjećaj sitosti i manji utjecaj na razinu kortizola.
FOTO: Dupe Photos










