Što znači postati “eativist” i zašto bi nam svima to trebao biti cilj?

Biti EATIVIST znači razmišljati kao aktivist kad je u pitanju izbor hrane (eat + activist = eativist). A prije svega, to podrazumijeva pitanje: Kako ono što jedemo utječe na svijet oko nas?

Vjerujem da velike promjene započinju malim, pojedinačnim akcijama, pa je jedna od mojih odluka za 2022. da više svog vremena i energije posvetim kreiranju održivijeg životnog stila na različitim poljima (od onoga što oblačim do načina prijevoza do posla). A vrlo važan segment održivog životnog stila svakako je – prehrana. Na primjer, čak četvrtina ukupne svjetske emisije stakleničkih plinova dolazi iz prehrambene industrije, a polovica svih naseljivih površina (ne računajući pustinje i ledena prostranstva) koristi se za uzgoj hrane.

Dakle, što možemo učiniti da naša prehrana postane održivija? Prikupila sam nekoliko ideja koje su podjednako korisne i za naše zdravlje (jer će obogatiti našu prehranu korisnim nutrijentima), ali i za dobrobit planeta (jer će smanjiti emisiju štetnih plinova, kao i druge vrste zagađenja).

1. Hranite se raznovrsnije

Znate li da čak 75 posto globalne ponude hrane dolazi od samo 12 biljnih i pet životinjskih vrsta? Samo tri biljke (riža, kukuruz, pšenica) čine gotovo 60 posto kalorija iz biljaka u cjelokupnoj ljudskoj prehrani (Izvor: What is agrobiodiversity? Food and Agriculture Organization of the United Nations). Ovako ograničena prehrana, s jedne strane, ne osigurava organizmu dovoljno vitamina i minerala, a s druge dovodi do drastičnog opadanja raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta koji se koristi u poljoprivredi (agrobiodiverzitet). Monokulturna poljoprivreda crpi hranjive tvari iz zemljišta i čini ga podložnim nagomilavanju štetočina i patogena. To zahtijeva primenu gnojiva i pesticida, koji štete divljim životinjama i vodenim sustavima.

Što možemo učiniti? Jedite više:

… mahunarki, jer ne samo što su bogate nutrijentima već i zemljište obogaćuju dušikom (različite vrste graha, leće, boba, soje, graška…).
… rjeđe zastupljenih žitarica i pseudožitarica (spelta, heljda, amarant, proso, kvinoja, divlja riža…).
… različitih vrsta povrća (proširite svoj uobičajeni jelovnik, na primjer, batatom, različitim vrstama bundeve, i drugim vrstama rotkve, čičokom, bamijom, divljim biljem poput lišća maslačka…).
… gljiva.
… orašastih plodova.
… klica i mikrobilja.
… algi, jer za njihovu proizvodnju nije neophodna uporaba gnojiva ni pesticida, a zaslužne su za više od 50 posto proizvodnje kisika na planetu (nori, wakame…).

2. Jedite manje mesa

Oslanjanje na izvore proteina životinjskog podrijetla u prehrani dodatno opterećuje životnu sredinu. Spomenula sam da ukupna proizvodnja hrane stvara oko četvrtinu svih emisija stakleničkih plinova, a od toga je približno 60 posto posljedica uzgoja životinja. Proizvodnja mesa, mliječnih proizvoda i jaja intenzivnije uništava prirodne resurse od biljne proizvodnje. Zato, čak i ako ne možete zamisliti svoj jelovnik bez mesa i drugih životinjskih proizvoda, vjerojatno možete smanjiti konzumaciju. Postoji toliko biljnih namirnica fantastičnog okusa da ćete uz malo eksperimentiranja u kuhinji sasvim sigurno otkriti neka nova omiljena jela.

Pročitajte: Zemlja kakvu poznajemo danas, može nestati u stotinjak godina, a zagrebački aktivisti otkrivaju kako djelovati već sada

3. Konzumirajte sezonske namrinice

Transport je još jedan veliki problem kada je zagađenje životne sredine u pitanju. Zato razmišljajte kao eativist pa uvijek prednost dajte sezonskim namirnicama i domaćim proizvodima, koji su dozrijevali u vrtovima, na njivama i u voćnjacima u našem susjedstvu.

4. Izbjegavajte kupovinu pakiranih proizvoda

U Francuskoj je od nove godine uvedena zabrana pakiranja voća i povrća u plastične omote, s ciljem da se na taj način smanji uporaba jednokratne plastike. Dok se sličan zakon ne uvede kod nas, ove namirnice možemo kupovati na tržnicama (vjerojatno vas ne trebam podsjećati da ne uzimate vrećice od prodavača već da ponesete svoje torbe), a u supermarketima izabrati one plodove koji nisu unaprijed upakirani.

5. Nemojte bacati hranu

Bacanje hrane je veliki problem. Na otpadu završi čak 30 posto proizvedene hrane, što ima ozbiljne posljedice po životnu sredinu. S druge strane, smanjenje otpada u domaćinstvu prilično je jednostavno: zamrznite sve što ne možete pojesti dok je svježe i, kad god je moguće, planirajte unaprijed jelovnik – u skladu s onim što već imate u hladnjaku.

P. S. Ono što činimo svakodnevno raste i prestaje biti sitnica. Zato započnite, pokrenite promjenu, čak i ako vam se čini da je, u globalnim razmjerima, tako malena da je gotovo nevidljiva. Nije. Pokušajte postati eativist.

Pročitajte: Koliko svojom prehranom možemo očuvati zdravlje planeta? Drastično!

 

Tekst: Jasmina Ubiparip
Foto: cottonbro, Sarah Chai/Pexels