Dugo smo mislili da nas način na koji pristupamo društvenim okruženjima svrstava u jednu od dvije kategorije – introverte, one koji prednost daju samoći u odnosu na velika društva, i ekstroverte, koji uživaju u interakciji, dinamici i energiji koju crpe iz drugih ljudi. Zatim smo se upoznali s ambivertima – kategorijom osobnosti čiji pripadnici vole društvo, ali u određenoj mjeri i s odabranim ljudima, a sada se čini da postoji još jedna skupina – otroverti.
Ovaj je pojam osmislio autor Rami Kaminski u knjizi “The Gift of Not Belonging”, objavljenoj prošle godine. Najjednostavnije rečeno, otrovert je pojedinac koji ne osjeća pripadnost u većini društvenih skupina, djeluje kao vječni autsajder – ali onaj koji u tome uživa. Otroverti nisu nužno anksiozne osobe, sramežljive, introvertirane ili društveno neprilagođene – njihovo iskustvo proizlazi iz drukčijeg načina odnosa prema ljudima i svijetu, a ne iz nesposobnosti za socijalnu interakciju.
Osobe koje se pronalaze u ovoj kategoriji mogu djelovati vrlo otvoreno i samopouzdano, kao pravi ekstroverti, ali im ipak trebaju trenuci samoće kako bi napunili društvene baterije. Otroverti imaju jedinstven stil odnosa te prirodnu sklonost empatiji i otvorenosti prema drugima. Ipak, trajni osjećaj nepripadanja i zamor zbog toga što izvana djeluju kao dio grupe, dok se iznutra osjećaju kao autsajderi, često ih navodi na povlačenje iz grupnih okruženja. Umjesto širokih društvenih krugova, prednost daju odnosima “jedan-na-jedan” i svjesno izbjegavaju društvene obveze koje doživljavaju kao suvišne ili iscrpljujuće.
“Otroverti su često iznimno pronicljivi i osjetljivi na društvenu dinamiku, no to ih može ostavljati s osjećajem kao da su uvijek pomalo po strani. Mogu čeznuti za dubokim, autentičnim povezivanjem, dok se istodobno u društvenim skupinama kronično osjećaju neviđeno, neshvaćeno ili zanemareno”, objasnila je terapeutkinja Cheryl Groskopf za portal Huffpost.
Kako znati jeste li otrovert
Istinski ste bliski s tek nekoliko ljudi
Jedan od prvih znakova jest to da ste istinski bliski s tek nekolicinom ljudi – ne tražite široke društvene krugove, nego nekoliko odnosa koji imaju dubinu i smisao. Površna druženja rijetko vas ispunjavaju, čak i kada ste okruženi ljudima.
Svejedno vam je jeste li sami ili u dobrom društvu
Društvo vam je dodatak, a ne središte jer znate da će vam biti sasvim u redu i ako to vrijeme provedete sami. Isto tako, samoća vam ne predstavlja bijeg, nego prirodno stanje ravnoteže, dok vas kvalitetna interakcija može jednako tako obogatiti.
Ne volite grupne aktivnosti
Grupne aktivnosti poput timskih treninga, hobija ili organiziranih društvenih okupljanja često vam djeluju naporno ili suvišno. Radije birate individualne susrete ili spontana druženja nego strukturirane oblike socijalizacije.
Navikli ste da vas ljudi ne shvaćaju
Na kraju, s vremenom ste se navikli na osjećaj da vas drugi ljudi često ne razumiju u potpunosti – i to je sasvim u redu. Imate vlastitu filozofiju, živite po svojim pravilima i njegujete odnose koji su vam istinski važni.
FOTO: Kaboompics
