6 namirnica za koje mislite da su bogate proteinima, a zapravo nisu

Porastom popularnosti proteina na društvenim mrežama, proširile su se i brojne zablude o ovom važnom makronutrijentu. Prve su se ticale toga koliko ga trebamo unijeti, a onda i toga koje su namirnice istinski dobri izvori proteina.

Zato je važno razlikovati primarne i sekundarne izvore proteina. Namirnice poput pilećih prsa, bijele ribe ili soje kvalitetan su primarni izvor “čistih” proteina – sadrže visok udio proteina uz minimalan udio masti i ugljikohidrata. Sekundarni izvori sadrže proteine, ali u puno manjoj mjeri te su bogatiji drugim nutrijentima, poput zdravih masti, vlakana i ugljikohidrata.

U nastavku donosimo listu upravo takvih namirnica – koje sadrže proteine, ali ne dovoljno da bi ih smatrali primarnim izvorima. Ipak, to ne znači da za njih nema mjesta u našoj svakodnevnoj prehrani.

Namirnice koje zapravo nemaju toliko proteina

Avokado

Avokado se često smatra “visokoproteinskom” namirnicom u kategoriji voća, no u stvarnosti jedan cijeli avokado sadrži tek oko 3 do 4 g proteina, što i nije puno s obzirom na količinu i kalorije. Iako je zasitan zahvaljujući vlaknima i zdravim masnoćama, nije dobar izvor proteina, pa ako želite povećati njihov unos, primjerice, na tost s avokadom možete dodati zrnati sir i kuhano jaje.

Maslac od kikirikija

Nije tajna da fitness entuzijasti obožavaju maslac od kikirikija, pa smo ga nekako automatski dodali na listu biljnih namirnica bogatih proteinima. Međutim, maslac od kikirikija zapravo je puno bolji izvor zdravih masnoća nego proteina. Čak 100 g maslaca od kikirikija sadrži oko 22 g proteina (što nije malo), no riječ je o vrlo kaloričnoj namirnici pa ga ne možemo pojesti toliko da bismo njime zadovoljili dnevni unos proteina. Ipak, zbog zdravih masnoća, ostaje odličan dodatak smoothiesima ili opcija za brzi doručak!

Pistacije

Pistacije su posljednjih nekoliko godina vrlo popularna namirnica, no za njih vrijede slična pravila kao i za maslac od kikirikija. Kao i svi orašasti plodovi, primarno su izvor masti uz manji udio proteina – ipak, nešto su bogatiji ovim makronutrijentom od, primjerice, oraha, te sadrže oko 6 g po porciji (21 g na 100 g). Zbog toga što su vrlo kalorični, ne mogu se smatrati čistim izvorom proteina.

Sirni namaz

Sirnom namazu također često prepisujemo više proteina nego što ga stvarno sadrži. Naime, 100 g sirnog namaza sadrži 6 g proteina, što nije malo, ali nije niti puno – posebno ako uzmemo u obzir da ćemo vjerojatno pojesti samo onoliko koliko stane na fetu kruha ili pecivo. Ako vam je cilj povećati unos proteina, dobra je ideja na jutarnje pecivo sa sirnim namazom dodati malo purećih ili pilećih prsa.

Grčki tip jogurta

Nedavno smo pisali o tome da grčki jogurt i grčki tip jogurta nisu ista namirnica. Pravi grčki jogurt ima oko 120 kcal na 100 g, ali i znatno više proteina (8–10 g), dok grčki tip jogurta ima sličnu kalorijsku vrijednost, ali puno manje proteina (3–5 g), gotovo kao običan jogurt. Ako vam je cilj povećati unos proteina, pravi grčki jogurt bolji je odabir!

Slanutak

Da, slanutak je popularan biljni izvor proteina. Ipak, nutricionisti tvrde da sam po sebi, možda nije dovoljan – na 100 g ima samo 8-9 g proteina. Puno je važniji zbog visoke koncentracije vlakana, zbog kojih ga obožavamo dodavati u prehranu. Ipak, budući da nije toliko bogat proteinima, dobra je ideja jesti ga u kombinaciji s mesom, ribom ili sojom.

FOTO: Dupe Photos