Osobe koje konzumiraju više mliječnih masti imaju manji rizik od srčanih bolesti, kako pokazuje studija

Osobe koje često konzumiraju mliječne masti imaju manji rizik od srčanožilnih bolesti od onih s niskim unosom, prema novom istraživanju koje proučava neke od najvećih svjetskih potrošača mliječnih proizvoda, prenosi CNN. Međunarodni tim znanstvenika proučavao je konzumiranje 4.150 osoba u dobi od 60godina u Švedskoj, zemlji s jednom od najvećih svjetskih razina proizvodnje i potrošnje mliječnih proizvoda, mjerenjem razine određene masne kiseline u krvi u mliječnoj hrani.

Stručnjaci su ih zatim pratili u prosjeku 16 godina kako bi promatrali koliko je njih imalo srčane, moždane i druge ozbiljne događaje u cirkulaciji, a koliko je njih umrlo. Nakon statističke prilagodbe za druge poznate čimbenike rizika od kardiovaskularnih bolesti, uključujući dob, prihod, način života, prehrambene navike i druge bolesti, istraživači su otkrili da su oni s visokim razinama masnih kiselina – što ukazuje na visok unos mliječnih masti – imali najmanji rizik od srčanožilnih bolesti, kao i povećan rizik od smrti iz svih uzroka.

Potpuni utjecaj mliječnih masti na zdravlje treba još istraživanja

Tim je zatim potvrdio ove nalaze u drugim populacijama nakon što je kombinirao švedske rezultate sa 17 drugih studija u kojima je sudjelovalo gotovo 43.000 ljudi iz SAD-a, Danske i Velike Britanije. “Iako na nalaze mogu djelomično utjecati drugi čimbenici osim mliječnih masti, naše istraživanje ne sugerira nikakvu štetu mliječne masti same po sebi”, rekao je Matti Marklund, viši istraživač na Institutu George za globalno zdravlje u Sydneyu i zajednički viši autor rada, stoji u priopćenju.

“Utvrdili smo da su oni s najvišom razinom zapravo imali najmanji rizik od kardiovaskularnih bolesti. Ti su odnosi vrlo zanimljivi, ali potrebne su nam dodatne studije kako bismo bolje razumjeli potpuni utjecaj mliječnih masti i mliječne hrane na zdravlje”, rekao je.

Vodeća autorica Kathy Trieu, istraživačica na Institutu George, rekla je da je konzumacija nekih mliječnih proizvoda, posebno fermentiranih, ranije bila povezana s dobrobitima za srce. “Sve više dokaza ukazuje na to da utjecaj mliječne hrane na zdravlje može više ovisiti o vrsti – poput sira, jogurta, mlijeka i maslaca – a ne o sadržaju masti, što je izazvalo sumnju je li izbjegavanje mliječnih masti općenito korisno za kardiovaskularno zdravlje”, rekla je u priopćenju. “Naša studija sugerira da smanjenje mliječnih masti ili potpuno izbjegavanje mliječnih proizvoda možda nije najbolji izbor za zdravlje srca”, dodala je.

Smanjuju li punomasni mliječni proizvodi rizik od srčanožilnih bolesti?

“Važno je zapamtiti da, iako mliječne namirnice mogu biti bogate zasićenim mastima, također su bogate i mnogim drugim hranjivim tvarima i mogu biti dio zdrave prehrane. Međutim, druge masti poput onih koje se nalaze u plodovima mora, orašastim plodovima i drugim tropska biljna ulja mogu imati veće zdravstvene koristi od mliječnih masti”, rekla je Trieu.

Alice Lichtenstein, ravnateljica i viša znanstvenica u Laboratoriju za srčanožilnu prehranu Sveučilišta Tufts, rekla je za CNN da je njezina najveća briga što se rezultati studije mogu protumačiti tako da ukazuju na to da će svi punomasni mliječni proizvodi smanjiti rizik od srčanožilnih bolesti, dodajući: “Većina podataka ne podržava konzumiranje punomasnih mliječnih proizvoda radi smanjenja rizika od ovih bolesti.”

Rekla je da su podaci studije pokazali kako je skupina s najvećim biomarkerom unosa mliječnih proizvoda također imala, između ostalog, značajno niži BMI, bila je fizički aktivnija, imala je nižu stopu pušenja, nižu stopu dijabetesa tipa 2 i srčanožilnih bolesti, viši stupanj obrazovanja, veći unos povrća, voća i ribe te manji unos prerađenog mesa – dakle i veća kvaliteta prehrane – svi su čimbenici povezani s manjim rizikom od srčanožilnih bolesti.

 

Foto: Unsplash