Ovaj jednostavni međuobrok nutricionisti preporučuju za zdraviju probavu, srce i mozak

Jedanaest je sati ujutro, već ste doručkovali, a do ručka vas dijeli još koji sat – otići u pekaru po čokoladni kroasan ili ipak posegnuti za nekim zdravijim međuobrokom, dilema je s kojom se mnogi susreću na dnevnoj bazi.

Voće, orašasti plodovi ili pak smoothie – svi već znamo što se otprilike smatra zdravim međuobrokom. Međutim, nutricionisti i dijetetičari ističu da se jedan popularni međuobrok izdvaja kao najzdravija opcija. Riječ je o grčkom jogurtu ili skyru.

Zašto su grčki jogurt i skyr toliko zdravi međuobroci?

Grčki jogurt i skyr smatraju se jednim od najzdravijih međuobroka jer sadrže znatno više proteina od običnog jogurta. Upravo zbog visokog udjela proteina dulje pružaju osjećaj sitosti, što može pomoći u kontroli apetita i održavanju stabilne razine energije tijekom dana. Osim toga, fermentirani mliječni proizvodi sadrže korisne bakterije koje pridonose zdravlju crijevnog mikrobioma, a redovita konzumacija povezuje se i s pozitivnim učinkom na zdravlje srca te opće funkcioniranje organizma. Za najzdraviji izbor birajte obični, nezaslađeni grčki jogurt ili skyr, a slatkoću po želji dodajte svježim voćem ili s malo meda. Kako bi međuobrok bio još nutritivno bogatiji i zasitniji, možete ga obogatiti orašastim plodovima ili sjemenkama, koji će dodati vlakna, zdrave masnoće i ugodnu hrskavu teksturu.

U usporedbi s običnim jogurtom, koji sadrži sedam grama proteina po porciji, grčki jogurt ili skyr sadrže 17 do 18 grama. Najbolje je birati nezaslađene varijante te ih po želji zasladiti svježim voćem ili s malo meda, čime ćete unijeti znatno manje dodanog šećera nego konzumacijom zaslađenih jogurta. Prisjetimo se, preporučeni dnevni unos šećera ne bi trebao prelaziti 25 grama.

Zašto je grčki jogurt zdrav za srce, mozak i probavu?

Probava

Jedna od najvećih prednosti jogurta krije se u probioticima. “Probiotici potiču stvaranje korisnih spojeva, poput kratkolančanih masnih kiselina, koje pomažu smanjiti upalu u crijevima i podržavaju zdravu crijevnu barijeru”, objašnjava dijetetičarka Sarah Glinski za portal Real Simple. Osim toga, jogurt prirodno sadrži manje laktoze od mlijeka pa ga osobe s blažom osjetljivošću na laktozu često lakše podnose. Istraživanja također upućuju na to da redovita konzumacija jogurta može biti povezana s manjim rizikom od razvoja raka debelog crijeva.

Srce

Pregledna studija temeljena na više od 900,000 ljudi povezala je konzumaciju ovih mliječnih proizvoda s nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti od bolesti srca. Stručnjaci smatraju da bi razlog tome mogao biti nutritivni sastav jogurta – posebno kalij, kalcij i magnezij, minerali koji doprinose održavanju normalnog krvnog tlaka i zdravlju srca.

Mozak

Da, konzumacija grčkog jogurta ili skyra može pozitivno utjecati i na zdravlje mozga. Razlog tome je tzv. os crijeva i mozga. Probiotici iz fermentiranih namirnica, poput jogurta, mogu povoljno utjecati na raspoloženje, kognitivne funkcije i komunikaciju između živčanih stanica. Istraživanja sugeriraju da bi redovita konzumacija jogurta mogla biti povezana s manjim rizikom od depresije, anksioznosti te neurodegenerativnih bolesti poput demencije i Alzheimerove bolesti.

FOTO: yalcinsonat1/iStock via Getty Images Plus, Dupe Photos