Mikroplastika je sve prisutnija u našem mozgu, pokazuje novo istraživanje

Posljednjih nekoliko desetljeća onečišćenje plastikom doista je globalni problem. Mikroplastika, koja nastaje razgradnjom plastičnog otpada, zagadila je cijeli planet – prisutna je od vrha Mount Everesta do najdubljih oceana, a najnovija istraživanja pokazala su da je sve više ima i u našim organizmima.

Istraživanje “Bioaccumulation of microplastics in decedent human brains”, objavljeno u zborniku Nature Medicine, pokazalo je da je mikro- i nanoplastika sve prisutnija u ljudskim mozgovima – jedan od najvažnijih organa u našem tijelu mogao bi sadržavati čak sedam grama mikroplastike, što je otprilike količina koja stane u čajnu žličicu.

Istraživači su analizirali uzorke tkiva mozga, jetre i bubrega 28 ljudi koji su umrli 2016. i 24 koji su umrli 2024. u američkom Novom Meksiku. Koncentracija mikroplastike bila je puno veća u tkivu mozga u odnosu na ostale organe, a pronađeni uzorak bio je veći u organima iz 2024. nego osam godina prije.

Pročitajte: Mikroplastika je pronađena u zraku, vodi, hrani i, nažalost, ljudskoj krvi

Isto tako, usporedbom obdukcija iz 90-ih, istraživači su utvrdili veliki porast količine mikroplastike u ljudskom mozgu od tada do danas. Najčešća pronađena plastika bio je polietilen, koji se koristi u plastičnim vrećicama te u ambalaži za hranu i piće.

FOTO: Mario De Moya F/iStock/Getty Images

Mozak nije jedini ljudski organ u kojem su pronađene čestice mikroplastike. One su također pronađene u krvi, sjemenu, majčinom mlijeku, placenti i koštanoj srži. Uzroci mikroplastike na zdravlje još nisu u potpunosti istraženi i dokazani, ali su istraživači pronašli veće količine mikroplastike kod obdukcije mozgova pacjenata koji su bolovali od demencije. Nije dokazano da mirkoplastika sama po sebi uzrokuje demenciju, ali istraživači napominju da je sama količina ovih čestica zabrinjavajuća.

Isto tako, nedavno objavljena studija ukazala je na povezanost onečišćenja mikroplastikom i preranog poroda, a znanstvenici smatraju da ona može dovesti do začepljenja krvnih žila. Jedno istraživanje pokazalo je da osobe s većim razinama mikroplastike imaju nešto veće šanse za dobivanje srčanog ili moždanog udara.

“S obzirom na eksponencijalno rastuću prisutnost mikroplastike u okolišu, ovi podaci zahtijevaju puno veći napor da se shvati ima li ona ulogu u neurološkim poremećajima ili drugim učincima na ljudsko zdravlje”, rekli su istraživači, koje je vodio prof Matthew Campen sa Sveučilišta New Mexico u SAD-u.

Možemo li smanjiti unos mikroplastike

Budući da je mikroplastika doista svugdje oko nas, smanjenje unosa u organizam nije toliko jednostavno. Zagađenje plastikom globalni je problem koji zahtjeva velike napore industrije i politike, no postoje načini na koje se možemo pobrinuti da ju ne unosimo više nego što je to neizbježno.

“Kad govorimo o mikroplastici u našem okolišu, posebno u domovima, nemoguće je izbjeći ga i stoga nema smisla brinuti o svakom komadiću plastike s kojim se susrećemo. Možemo gledati na minimiziranje nebitnih uporaba”, objasnio je za The Guardian australski znanstvenik za okoliš Mark Taylor.

FOTO: Kseniia Zatevakhina/iStock/Getty Images

Stephanie Wright, toksikologinja za okoliš na londonskom Imperial fakultetu ističe da uzrok mikroplastike na zdravlje i dalje nije dokazana i dovoljno istražena tema, ali smanjenje unosa ne može štetiti. Evo što savjetuje:

1. Izbjegavajte podgrijavati hranu u plastičnim posudama.
2. Izbjegavajte piti tople napitke iz plastičnih čaša.
3. Izbjegavajte piti vodu iz plastičnih boca.
4. Pokušajte zamijeniti umjetne materijale odjeće s prirodnima.
5. Izbjegavajte kupovati hranu zapakiranu u plastiku.

FOTO: Khanchit Khirisutchalual/iStock/Getty Images