Mikroplastika je pronađena u zraku, vodi, hrani i, nažalost, ljudskoj krvi

Mikroplastika, mikroskopski komadi plastike, pronađeni su u vodi, zraku, ribi i hrani. Mikroplastika nastaje razgradnjom boja i plastičnih proizvoda, uključujući jednokratne predmete kao što su tanjuri i vrećice za kupovinu. Sada su istraživači po prvi put pronašli mikroskopske plastične čestice koje teku u našem krvotoku, što je zapravo zastrašujuća informacija.

Prethodno istraživanje pokazalo je da svaki tjedan udahnemo i progutamo dovoljno mikroskopskih komada plastike za stvaranje kreditne kartice. No do sada znanstvenici nisu znali ulaze li te čestice u krvotok. “To je prvi korak za pravilnu procjenu rizika… (od) unutarnjih koncentracija plastičnih čestica”, rekao je za USA Today Dick Vethaak, profesor ekotoksikologije, kvalitete vode i zdravlja na Vrije Sveučilištu Amsterdam, Haag, Nizozemska. Vethaak je među autorima studije objavljene u četvrtak u recenziranom časopisu Environment International. Pročitajte više: Klimatske promjene mogu pogoršati vašu alergiju, kako pokazuje nova studija

Koje su čestice mikroplastike pronađene?

Plastične čestice pronađene su u krvi više od tri četvrtine (17 od 22) darivatelja iz Nizozemske koji su sudjelovali u istraživanju. Naravno, saznanje da postoji plastika u krvi mnogih ljudi samo dovodi do novih pitanja s kojima se istraživači moraju pozabaviti. Čestice plastike mogu ući u tijelo kroz vašu hranu i piće, zrak koji udišete – u zraku lete mikroskopski plastični komadići – pa čak i od kiše.

Istraživači su analizirali uzorke krvi ispitanika na tragove prisutnosti različitih polimera, koji su građevni blokovi plastike. Najistaknutiji je bio polietilen tereftalat (PET), uobičajena vrsta plastike koja se koristi za izradu boca za piće, ambalaže za hranu i tkanina, pa čak i sjajila za usne. Druga najčešće pronađena plastika u uzorcima: polistiren, koji se koristi za izradu širokog spektra uobičajenih proizvoda za kućanstvo, uključujući jednokratne zdjele, tanjure i posude za hranu, i ono što nazivamo stiropor. Treća najvjerojatnija plastika pronađena u krvi ispitanika bio je polietilen, materijal koji se redovito koristi u proizvodnji boja, sendvič vrećica, vrećica za kupovinu, plastičnih omota i boca za deterdžent te u pasti za zube. Pročitajte više: Pitali ste Ljiljanu: “Kako se nositi s brigom zbog klimatskih promjena?”

Koliko je situacija ozbiljna?

Ljudi su proizveli gotovo 10 milijardi kilograma plastike – što je ekvivalent jednoj milijardi slonova – otkako je počela velika proizvodnja plastike ranih 1950-ih. Gotovo 80 posto te plastike sada je na odlagalištima, kažu istraživači. Do 2050. godine u svijetu će se proizvoditi još gotovo dvostruko toliko.

Plastika koja ulazi u svjetske oceane, rijeke i jezera povećat će se s 11 milijuna metričkih tona u 2016. na 29 milijuna metričkih tona godišnje 2040., što je ekvivalent odlaganju 70 funti plastičnog otpada duž svake stope svjetske obale, prema istraživanju iz The Pew Charitable Trusts. Svaki tjedan pojedete ili udišete oko 2000 sitnih plastičnih čestica, otkrio je Svjetski savez za divlje životinje u studiji iz 2019. godine. Većina se unosi iz flaširane vode i vode iz slavine. To je zato što je mikroplastika, vrsta onečišćenja, doslovno posvuda, jer je pronađena od dna oceana do Mount Everesta. Znamo da ih ribe gutaju.

Više hrane, uključujući voće i povrće, također može sadržavati mikroplastiku. Prethodno istraživanje pokazalo je da dojenčad može unijeti deset puta veću količinu mikroplastike nego odrasli na temelju studije iz 2021. u kojoj je uspoređivan izmet odraslih i dojenčadi. Bebe bi mogle imati veću izloženost mikroplastici iz bočica i dječjih igračaka, kako sugeriraju istraživači. Pročitajte više: Mijenjaju li se stavovi žena o rađanju zbog klimatskih promjena koje se događaju?

Mikroplastika će se nastaviti širiti jer se proizvodnja plastike samo povećava, kako je rekao Jo Royle, izvršni direktor Common Seasa, organizacije koja cilja na onečišćenje oceanima plastikom. Common Seas, zajedno s Nizozemskom organizacijom za istraživanje i razvoj zdravlja, naručili su istraživanje. “Moramo požuriti i uložiti u istraživanje kako bismo mogli razumjeti kakve prijetnje plastika predstavlja ljudskom zdravlju.” Ono recikliranje više ne izgleda kao loša i naporna ideja, zar ne?

 

Foto: Soren Funk/Unsplash