6 laži koje nam nameće kultura dijeta

Skup uvjerenja u sklopu kojih se mršav izgled tijela nameće kao nešto poželjno, odraz samokontrole, discipline, karaktera odnosi se na kulturu dijeta. Ista promovira putem medija i društvenih mreža kako treba izgledati, kako se hraniti i kakav životni stil provoditi. Nažalost, kultura dijeta podvukla se i u profesionalne sfere poput estetske medicine, fitness zajednice, medija, marketinga, pa čak i obrazovanja. Kultura dijeta nameće određeni sustav vrijednosti koji se doima bolji i vredniji, poželjan i normalan.

Velika je odgovornost na pojedincu za vlastito zdravlje i izgled, ne uzimajući u obzir današnji tempo života, lakšu dostupnost visoko prerađene hrane i opterećenost pojedinca razno raznim zahtjevima, pogotovo uspjehom koji postaje imperativ na svim poljima. Točnije, kultura dijeta povezuje težinu s vrijednošću osobe, promovira mršavost pod svaku cijenu,  normalizira restriktivno jedenje i ignoriranje unutarnjih signala gladi, stvara osjećaj krivnje i srama oko hrane i tijela te tretira tijelo kao projekt koji treba stalno “popravljati”. Osoba koja je nesvjesno pala pod utjecaj kulture dijeta može se početi osjećati anksiozno, nedovoljno dobro i uspješno, dobiti dojam da jedino ona ne može smršavjeti pa si u skladu s tim pripisuje razne etikete: lijena sam, nisam dovoljno uporna i disciplinirana, slabog sam karaktera i slično.

Iako ih ima dosta, izdvojili smo šest laži koje nam nameće kultura dijeta, a nema veze s istinom, moralom te zdravim temeljima psihe i tijela. 

Prva laž: Postoji savršena dijeta koja je rješenje za sve (ako si dovoljno uporna)

Jedna od glavnih stvari koje nutricionisti uvijek naglašavaju, ali to teško dopire do osoba s obzirom na moćan utjecaj kulture dijeta jest da ne postoji univerzalna dijeta koja je dobra za svakoga. Individualan pristup je odrednica zdravog mršavljenja i trajnih životnih promjena. Pojedine žene godinama isprobavaju i testiraju razne popularne dijete koje zvuče tako da baš ta obećava brzi gubitak kilograma. Takve dijete štetne su ako se provode dugoročno, ali i negativno utječu na mentalno zdravlje te narušavaju odnos s hranom i tijelom. Glavni razlog tome je što izbacuju određene namirnice ili čak cijele skupine namirnica iz piramide prehrane kao što su žitarice, pojedino povrće i voće, ali i mahunarke. Također, takve dijete se nerijetko sastoje od faza u kojima ponekad smijete jesti samo povrće i meso ili biti samo na vodi. To nema nikakve veze sa zdravim gubitkom kilograma, niti vas uči novim navikama. Stječe se dojam da samo trebate stisnuti zube i izdržati te će rezultati doći, a kad skinete taj višak kilograma na tako mukotrpan način, ubrzo vraćate kilograme ili se čak još više udebljajte, što je poznato kao jojo efekt. Nakon svega, osjećate se obeshrabreno i krivnju pripisujete sebi. 

Druga laž: postoji dobra i loša, zdrava i nezdrava hrana 

Osobe koje se bave prehranom, a da zapravo i nisu baš stručne, prepoznat ćete po tome da koriste termine zdrava i nezdrava hrana. Odavno se naglašava kako tako što ne postoji jer se ti termini odnose na zdravstvenu ispravnost hrane. To znači da sva hrana koju možemo kupiti udovoljava zdravstvenim higijenskim standardima i garantira da se nećemo otrovati. Ono o čemu treba zapravo govoriti jest zdrava i nezdrava prehrana. Dakle, ne može pojedinačna namirnica učiniti prehranu zdravom ili nezdravom, već se gleda cjelokupna slika: kako se hranimo danima, tjednima, mjesecima.

Hrana je, između ostalog, snažno ukorijenjena u društvene interakcije i način je povezivanja, kulture i tradicije. Niti će jedna čokolada ili hamburger učiniti prehranu nezdravom, niti će jedna zdjelica salate uz obrok značiti zdravu prehranu. Podjelom hrane na dobru i lošu, zdravu i nezdravu ponovno stvaramo negativan odnos s hranom imajući grižnju savjesti nakon što smo pojeli nešto “loše.”

Treća laž: Mršavljenje donosi uspjeh, sreću i samopouzdanje 

Mnogi će krenuti u proces mršavljenja baš iz razloga kako se žele osjećati. Smatraju da će, ako postignu idealnu težinu, biti samopouzdaniji, pa će samim time biti privlačniji, zabavniji, poželjet će češće izlaziti, družiti se i jednostavno uživat će u svakoj minuti svoga života. Ovdje je važno dobro razumjeti situaciju. Sasvim je sigurno da zdrav proces mršavljenja može rezultirati samopouzdanjem, ne samo zbog fizičkog izgleda nego i zbog osjećaja da smo se potrudili i postigli cilj. Samopouzdanje proizlazi iz poduzimanja akcije. Međutim, mršavljenje nikako nije uvjet za sreću i uspjeh. Ono može donijeti kratkoročno uzbuđenje, ali dugoročno ne rješava dublje emocionalne potrebe.

Pročitajte: Što je “body neutrality” i kako ga prakticirati?

Samopouzdanje, sreća i osjećaj vrijednosti dolaze iz unutarnjih procesa, odnosa, postavljanja granica i izgradnje života u skladu s vlastitim vrijednostima, a ne iz broja na vagi i odraza u ogledalu. Oni koji su smršavjeli jer su mislili da će zacijeliti i određene traume ostanu razočarani kad ne dobiju ono po što su “došli.” S druge strane, sasvim je normalno da ćemo biti sretni ako smršavimo, ali važno je razumjeti da manji broj kilograma nije uvjet za unutarnje ispunjenje i sreću općenito. 

Četvrta laž: Kontrola nad (pre)hranom znači kontrola nad sobom i svojim životom 

Ovo je jedna od podmuklih laži koje propagira kultura dijeta, a može donijeti zbunjenost, osjećaj manje vrijednosti i slabo samopoštovanje. Kultura dijeta nameće svoja pravila koja su često restriktivna i neodrživa na dulje staze, a ako se vi niste u stanju toga držati, problem je u vama – vašem karakteru, slaboj disciplini i nedostatku kontrole. Kultura dijeta uvjeravat će vas da jedino po pitanju prehrane i fizičke aktivnosti ne možete lagati jer se sve vidi na tijelu, a ako vi imate višak kilograma očigledno nemate kontrolu.

Pročitajte: SkinnyTok – mjesto s dobrim savjetima za mršavljenje ili opasna promocija poremećaja u prehrani?

Ako ste suočeni s emocionalnim jedenjem i nosite u sebi određene traume koje trebate iscijeliti, sasvim je sigurno da za vas hrana nije neutralna kategorija. Lijepljenje etiketa da nemate kontrolu može pogoršati vaše mentalno zdravlje. Pogotovo je teško “imati kontrolu” kad morate slijediti niz zabrana i strogih pravila kojih se lakše držati ako se profesionalno bavite fitnessom i teretana vam je drugi dom, a sasvim je druga situacija kada imate drukčiju svakodnevicu i obveze. Naravno, ona nije razlog za to da odustanete od svog cilja, ali definitivno trebate odustati od načina koji vam se promovira da taj isti cilj i postignete. 

Peta laž: Svatko može biti mršav ako se dovoljno potrudi 

Ovdje se opet naglašavaju karakterne osobine i disciplina pojedinca, ne uzimajući u obzir širi kontekst. Nitko nije pretio jer to želi. Često u pozadini pretilih osoba stoji veliki emocionalni teret, zlostavljanja u obitelji ili školi, traume i neodgovarajuća regulacija emocija. Prehrana u tom smislu često je zadnji korak koji se poduzima, dok je prvi korak psihoterapija koja može potrajati i godinama. Onaj kome je hrana neutralna kategorija, ne koristi ju kao sustav nagrade, kazne ili utjehe, lakše će smršavjeti. Ako se prevelik fokus stavlja samo na brojku na vagi, gubi se šira slika. Mnogim ljudima nedostaje i znanja kako smršaviti, pristup zdravstvenoj skrbi, ali i uopće zdrave prehrambene navike koje prenose roditelji, a često su presudne za trajan odnos prema hrani. 

Šesta laž: Morate stalno raditi na svojem tijelu 

Osjećaj grižnje savjesti i krivnje koji se javlja jer se niste sto posto uspjeli držati plana i sklonost savršenstvu jedan je jd najsnažnijih sabotera napretka i motivacije. Istina je da trebamo trajno usvojiti zdrave prehrambene navike i trajno se redovito kretati, ali ono što je pogrešno jesu pristup istom i način na koji ih se pokušava održavati. Ne provodite zdrav životni stil zato što je on sam sebi svrha, nego zato da bi podržao vaše zdravlje na svim razinama te kako biste bolje funkcionirali i na svim drugim životnim poljima. Ako ste prestali izlaziti, družiti se, ako ste se povukli u sebe kako bi što više smanjili šanse da tamo negdje trebate piti i jesti što je kategorizirano kao “nezdravo”, možda imate prvi znak da je vaš način života zapravo nezdrav. Osim toga, za to već postoji i takozvana dijagnoza, a zove se ortoreksija – prehrambeno ponašanje koje se prepoznaje po opsesiji, neprestanom razmišljanju o (pre)hrani i uvjerenju da postoji samo jedan i isključiv način takvog načina života.

Ne zaboravite na fleksibilnost te na to da je i tri od pet treninga tjedno odlično. Sve je dobro dok ste napravili makar jedan trening, dok ste pojeli barem dva uravnotežena obroka. U mentalitetu kulture dijeta sve mora biti “na maksimum”,  trening do iznemoglosti, vaganje hrane u gram, 10 000 koraka dnevno, stalna kontrola apetita i tijela. Zdrav život pretvara se u još jedan oblik hustlea, gdje vrijediš samo ako stalno “radiš na sebi”. Ali tijelo nije projekt – ono je dom. Pravi oporavak, istinsko zdravlje i održiva rutina ne dolaze iz forsiranja, nego iz balansa, prisutnosti i poštovanja bioritma tijela i psihe.

Foto: Pexels