Iako žene često nose teret brige o zdravlju cijele obitelji, vlastito tijelo i signali koje im šalje prečesto ostaju u drugom planu. Simptomi poput umora, nesanice ili ubrzanog pulsa tako se nerijetko pripisuju stresu, a posljedice mogu biti iznimno opasne. Iza tih naizgled svakodnevnih simptoma može se kriti početak nekog od ozbiljnih stanja. Kronične nezarazne bolesti danas su vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, a kod žena se njihovi rani znakovi još uvijek prečesto zanemaruju, umanjuju ili pripisuju iscrpljenosti i životnom tempu umjesto da potaknu pravodobnu reakciju, pregled i brigu o sebi.
Krajem prošlog mjeseca zato smo obilježavali Prvi svjetski tjedan akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti, u sklopu kojeg je održana konferencija “Žensko zdravlje bez filtera” s ciljem poticanja javne rasprave, jačanja zdravstvene pismenosti te stvaranja društvenog okruženja koje podupire zdravlje žena u svim fazama života.
Kronične bolesti kod žena
“Zdravo starenje počinje od rođenja – ono je povezano s našim genetskim nasljeđem, prenatalnim razvojem, okolišnim čimbenicima i načinom života. Briga o zdravlju ne bi trebala početi tek kad se pojave prvi problemi, nego biti dio svakodnevice. Prevencija i svijest o kroničnim nezaraznim bolestima temelj su zdravog i aktivnog života u svim fazama”, poručila je dr. sc. Zrinka Mach, gerontologinja, stručnjakinja za aktivno i zdravo starenje te predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti.
Hipertenzija je tihi neprijatelj nakon 40.
Doc. dr. sc. Ljiljana Fodor Đurić upozorava da povišen krvni tlak pogađa svaku treću ženu nakon 40. godine, a rizik naglo raste nakon menopauze. “Žene često imaju blaže simptome ili ih ne povezuju s tlakom – zato hipertenzija dugo ostaje neotkrivena. Hormonske promjene, trudnoća, kontraceptivi i menopauza značajno utječu na regulaciju tlaka. Neka briga svake žene za vlastito kardiovaskularno zdravlje počne u perimenopauzi – jer je taj životni period banka od koje ćete podići kredit za život nakon menopauze.”
Kretanje kao lijek
“Tjelesna aktivnost gradi u ženi ono najvažnije – otpornost, vitalnost i zdravlje na duge staze”, naglasila je izv. prof. dr. sc. Sanja Ćurković. Podsjeća na to da umjerena, redovita aktivnost smanjuje rizik od prerane smrti za čak 24 %, a žene već manjim opterećenjem postižu bolji zaštitni učinak nego muškarci. “Motiv za kretanje ne smije biti samo izgled nego i želja da se osjećamo snažno, zadovoljno i zdravo.”
Prehrana kroz životne faze
Doc. dr. sc. Valentina Rahelić ističe da se nutritivne potrebe žena mijenjaju tijekom života. “Od željeza i kalcija u mladosti do vitamina D i omega-3 masnih kiselina u zrelijoj dobi. Mediteranska prehrana pokazala se kao jedan od najučinkovitijih obrazaca u prevenciji kroničnih bolesti – voće, povrće, integralne žitarice, orašasti plodovi, sjemenke, maslinovo ulje i riba čine temelj zdravlja kroz cijeli život.”
Klimatske promjene i žensko zdravlje
Prof. dr. sc. Sanja Kalambura upozorava na to da klimatske promjene sve snažnije utječu na zdravlje žena, osobito trudnica, starijih žena i onih u nepovoljnim životnim uvjetima. “Zdravstveni sustavi još uvijek ne prepoznaju spolno specifične učinke klimatskih promjena. Politike i strategije moraju uključiti ženske perspektive, a edukacija i dostupnost informacija ključni su za pravednu i održivu budućnost.”
FOTO: Shutterstock
