Kod ljudi s anksioznošću i depresijom veća je mogućnost razvoja kroničnih bolesti

Žene svih dobnih skupina i mlađi muškarci s poremećajima raspoloženja poput depresije i anksioznosti vjerojatnije će razviti određene kronične bolesti, kako pokazuje novo istraživanje.

Istraživači retrospektivne studije objavljene u časopisu JAMA Network Open analizirali su zdravstvene podatke 40 360 odraslih osoba iz okruga Olmsted u Minnesoti, dobivene iz baze podataka epidemiološkog projekta Rochester. Ta baza prikuplja medicinske informacije od ljudi iz tog okruga.

Istraživački tim razdvojio je ispitanike u tri dobne skupine po spolu: 20, 40, i 60 godina. Svaki sudionik je odabran ovisno o tome je li imao jedan od tih rođendana između 2005. i 2014. Studija je prošla i ponovnu kontrolu 31. prosinca 2017, kako piše CNN.

Sudionici su dodatno podijeljeni u četiri skupine: one s anksioznošću, one s depresijom, one s i depresijom i anksioznošću i one koji ne pate ni od depresije ni od anksioznosti.

Žene u sve tri dobne skupine i muškarci u dvadesetima koji imaju ili depresiju ili anksioznost i depresiju imaju veći rizik od razvoja kroničnih bolesti u usporedbi sa sudionicima koji ne pate od nijednog poremećaja raspoloženja.

Pročitajte: Ova vrsta anksioznosti postaje sve veći problem nakon pandemije

Neke od 15 kroničnih bolesti koje su se pokazale u studiji uključivale su hipertenziju, astmu, kroničnne opstruktivne plućne bolesti i većinu vrsta raka. Od svih žena u studiji, one u dvadesetim godinama imale su najveću vjerojatnost da će razviti kronične bolesti ako pate od anksioznosti i depresije: njihov rizik je 61 posto viši od rizika za one koji ne pate ni od anksioznosti ni od depresije. Žene u šezdesetim godinama imale su najmanji rizik ako su patile samo od anksioznosti, s porastom od tek pet posto u odnosu na one koji ne pate ni od anksioznosti ni od depresije.

Među muškarcima u studiji, oni s anksioznošću i depresijom u dvadesetim godinama imali su najveću vjerojatnost da će razviti kronične bolesti: njihov rizik bio je 72 posto više u odnosu na kontrolnu grupu. Muškarci s anksioznošću u šezdesetim godinama imali su najmanji rizik, smanjen za više od 8 posto.

Pročitajte: Migrene, anksioznost, Alzheimerova bolest: Zašto je ženski mozak osjetljiviji od muškog?

Žene imaju veću vjerojatnost od rizika bolesti

Istraživači nisu mogli utvrditi zašto žene imaju veću vjerojatnost razvoja bolesti od muškaraca, ali postoji nekoliko teorija, kako kaže autor studije dr. William Bobo, profesor psihijatrije i direktor i konzultant odjela za psihijatriju i psihologiju klinike Mayo na Floridi. “Postoje razlike u spolu kad gledamo u učestalost dijagnosticiranja anksioznosti i depresije i to je moglo odigrati ulogu”, rekao je.

Vjerojatnije je da će ženama biti dijagnosticirana anksioznost, i više od dvostruko vjerojatnije da će im biti dijagnosticirana depresija, kako pokazuju podaci klinike Mayo. Moguće je da ulogu igraju i hormonalni, biološki i psihološki faktori, kako dodaje Bobo.

Sudionici s anksioznošću i depresijom također su patili od nekoliko kroničnih bolesti, ne samo jedne ili dvije. Često mislimo da su mladi ljudi vitalni, zdravi i u formi. Također često mislimo da kronična stanja pogađaju samo starije ljude. Nažalost, za ljude koji se bore s mentalnim bolestima, stvarnost može izgledati punp drukčije“, kaže Jasmin Wertz, profesorica psihologije na Odsjeku za filozofiju, psihologiju i jezike na sveučilištu u Edinburghu.

Pročitajte: 5 dnevnih navika koje pogoršavaju anksioznost

Studija nije uključivala kronične bolesti koje su ljudi već imali kad su započeli sa studijom, već su samo analizirani podaci prikupljeni na svakom ključnom koraku, kako govori Kyle Bourassa, partner u Kliničkom centru za gerijatrijsko istraživanje i edukaciju u Sjevernoj Karolini.

Netko tko se nalazio u dobnoj skupini od 60 godina možda je imao anksioznost i/ili depresiju većinu svog života i već do te dobi razvio neke kronične bolesti zbog toga. “Bila je dobra odluka donositi konzervativne procjene u studiji, ali ona također može rezultirati u podcijenjivanju posljedica za starije odrasle osobe koje su sudjelovale”, rekao je Bourassa.

Postoje velike rasne i etničke razlike u mentalnom i fizičkom zdravlju jer ljudi koji dolaze iz tih manjina često nemaju jednak pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrb, kako dodaje. “To znači da ljudi koji pripadaju manjinama možda imaju veću povezanost između anksioznosti i depresije, što bi moglo značiti i viši rizik od razvijanja kroničnih bolesti od onog koji je objavljen”, objasnila je Wertz.

Kako smanjiti rizik od razvoja kroničnih bolesti?

Postoje bihevioralne i farmakološke terapije za anksioznost i depresiju, koje su pokazale da poboljšavaju zdravlje pacijenata, kako kaže Bourassa te dodaje da zaključci ove studije daju naslutiti da bi te terapije također mogle popraviti fizičko zdravlje, pogotovo kod mlađih ljudi. Važno je uključivanje dostatne fizičke aktivnosti, meditacije i sna u dnevnu rutinu jer to također smanjuje anksioznost i depresiju.  Uz te aktivnosti, izbjegavanje cigareta i učestale konzumacije alkohola može umanjiti rizik od razvoja kroničnih bolesti.

Pročitajte: Postpandemijska anksioznost – kako riješiti takav problem?

Foto: g-stockstudio iStock/Getty Images Plus via Getty Images