Kako se nositi s neizvjesnošću: strategije stručnjaka za unutarnju stabilnost i mir

Čak i oni koji se profesionalno bave mentalnim zdravljem moraju svjesno upravljati kaotičnim okolnostima u svojem svakodnevnom životu. Neizvjesnost je sastavni dio života, no vrlo lako može postati preplavljujuća, pogotovo kad se odjednom događa više toga. Promjene u globalnim odnosima, nagle oscilacije u gospodarstvu, nestabilna tržišta, gubitak radnih mjesta, eskalacije sukoba – sve to stvara plodno tlo za osjećaj nesigurnosti i straha. Kad se tome pridoda i pritisak iz privatnog života, teret postaje još veći. U takvim trenucima mnogi pomisle da se samo oni ne znaju nositi s takvim stvarima, dok su svi drugi smireni i stabilni. No istina je da svi osjećaju težinu kad se život uzdrma. Čak i terapeuti priznaju da se svakodnevno nose s ovim izazovima, privatno, i u radu s drugima. U trenucima kad je sve nejasno i nepredvidivo, postoje dva izbora: povući se i zanemariti stvarnost ili aktivno tražiti načine kako se nositi s neizvjesnošću. Jasno je što nije održiva opcija iako je teško suočiti se s osjećajem nesigurnosti. Međutim, plivanje u osjećaju nestabilnosti često zahtijeva učenje, vježbu i podršku. U nastavku donosimo strategije koje koriste stručnjaci kad ih osobno pogodi osjećaj nesigurnosti – od stvaranja unutarnjih sidara do svakodnevnih navika koje pomažu da ostanu povezani sa sobom samima i stvarnošću.

Fokus na onome što možemo kontrolirati

Kad je sve neizvjesno, lako je pretpostaviti najgori ishod i vrlo brzo postati opsesivan. “Neizvjesnosti koje izazivaju brigu imaju tendenciju zapinjati i stvoriti anksioznost. Prvi korak jest uopće primijetiti da nam neka briga ne izlazi iz glave, a potom si istu i priznati. Pogrešno je odmah ići gurnuti taj osjećaj pod tepih, primjerice, posezanjem za omiljenim slatkišem. Iako djeluje kao brzo rješenje da prestanemo osjećati tu vrstu nelagode, stvari će s vremenom postati gore. Nakon što smo si priznali da nas nešto brine, sasvim je u redu sjediti neko vrijeme s tim osjećajem, bez da se žurimo odagnati ga. Tako se stvara prostor za promišljanje o onome što nas muči, dok će ignoriranje i bijeg nagomilati takvu vrstu nelagode. Nakon toga, dobro je usmjeriti pažnju na ono što je pod našom kontrolom i fokusirati se na ono što možemo mijenjati u svom životu. Korisno je napraviti i popis o tome što nas zabrinjava i koji od tih dijelova su pod našim utjecajem. Kad se usmjerimo maksimalno na ono što je u zoni naše kontrole, lakše ćemo prihvatiti ono nepredvidivo. Tako treniramo mozak da tolerira neizvjesnost i vjeruje budućoj verziji koja se zna nositi s ishodima.

Uključivanje aktivnosti koje donose radost

Važno je nastaviti raditi stvari koje vam znače i koje vas vesele, čak i tijekom dužih razdoblja neizvjesnosti. Jedan koristan trik jest napraviti popis nekoliko omiljenih aktivnosti koje vam pomažu da se osjećate bolje i koristiti ga kao podsjetnik kad vas preplave negativne misli. Na takvom popisu mogu biti, primjerice, joga, slušanje zanimljive audio knjige ili podcasta, a jednako tako može vas opustiti i kuhanje. Iako nemamo uvijek vremena za sve što želimo, dovoljno je da tijekom dana ubacimo barem djelić tih aktivnosti: nekoliko minuta vježbi istezanja, kratka šetnja ili trenutak za uživanje u omiljenoj glazbi. To pomaže da ostanemo prizemljeni i da se osjećamo bolje usred kaosa. Mnogi će ovo odbaciti kao neučinkovito, ali pokušajte prakticirati ovaj savjet barem mjesec dana redovito i pratite promjenu.

Kvalitetan san kao jedan od prioriteta

Nedostatak sna pogoršava anksioznost, pa je dobar san prioritet jer svako uskraćivanje sna smanjit će osjećaj sreće, a s druge strane pojačati anksioznost. U tome može pomoći konkretna večernja rutina za smirivanje misli i lakše utonuće u san. Topla kupka, meditacija, čitanje laganog štiva ili čak večernja kraća šetnja bit će dobar odabir. S druge strane, važno je izbjegavati aktivnosti koje mogu dodatno uznemiriti i potaknuti stres, poput čitanja crnih vijesti ili beskonačnog skrolanja po društvenim mrežama, gdje nas često iznenadi sadržaj koji pojačava osjećaj straha, brige ili bespomoćnosti. Također, preporučuje se izbjegavanje teških obroka, kofeina i uporabe elektroničkih uređaja barem sat vremena prije spavanja jer plavo svjetlo koje emitiraju može poremetiti prirodni ritam sna. Uzimanje vremena za kvalitetan san ne znači samo dulje ležanje u krevetu, već i svjesno stvaranje uvjeta za dubok i neprekidan odmor, koji je temelj otpornosti na stres i snage za suočavanje s izazovima neizvjesnosti.

Razmišljanje o vlastitom “sidru”

Mnogi ljudi žude za stabilnošću, pa u trenucima neizvjesnosti stres može biti još izraženiji. Međutim, upadanje u paniku ili paralizu ne donosi rješenje. Korisno je razmisliti o stvarima u životu koje ostaju stalne i nepromjenjive — o svojim “sidrima”. Ta sidra pomažu donijeti osjećaj sigurnosti i strukture usred kaosa. Primjerice, bliski odnosi s ljudima koje volite mogu biti snažno sidro. Kad se osjećate preplavljeno, provedite vrijeme s njima i usredotočite se na to da budete potpuno prisutni u tom trenutku umjesto da se vrtite u začaranom krugu zabrinutosti. Razgovor s osobama kojima vjerujete može vam pomoći da lakše procesuirate situaciju i zajedno potražite rješenja, što je često puno teže učiniti kada ste sami sa svojim mislima. Drugo važno sidro jesu osobne vrijednosti. Prisjećanje na to što vam je u životu doista važno, koje principe zastupate i kakva osoba želite biti može vam donijeti jasnoću i stabilnost. Kad razumijete zašto donosite određene odluke, osjećate se sigurnije i jače usidreni, čak i kad se okolnosti čine nesigurnima.

Šetnja za bistriji um

Toliko smo se odmaknuli od jedne od najprirodnijih stvari, kao što je šetnja, da se moramo podsjećati na broj dnevnih koraka i to najčešće putem pametnih satova i aplikacija s kojima smo i ovako previše okruženi. Svakodnevne šetnje, posebice kroz park ili prirodu, čisti um i vraća nas na takozvane tvorničke postavke. Važno je da pri tome ne koristite mobitel, već da se prisutni u vlastitoj šetnji u potpunosti. Upijajte mirise, zvukove i slike šume ili parka kojim šećete. Tako se smirujete i vraćate u sadašnji trenutak koji je jedini pod vašom kontrolom. Budućnost je uvijek neizvjesna, a prošlost ne možemo mijenjati. Ako vas oblije osjećaj tjeskobe, produbite disanje jer će ono smiriti fiziologiju našeg tijela i tek onda smo sposobni donijeti neku odluku ili odreagirati drukčije.

Održavanje rutina kao izvora stabilnosti

Rutine su često važan izvor utjehe kad sve ostalo djeluje nesigurno. One pružaju pouzdanost i strukturu, čak i u trenucima kad je svijet oko nas nepredvidiv. Primjerice, jutarnji ritual može biti snažan temelj za cijeli dan, poput uživanja u šalici kave, nekoliko minuta istezanja ili lagane šetnje. Uvođenje malih rutina tijekom dana, poput omiljene glazbe na putu do posla ili večernjih rituala opuštanja, može pomoći da održite unutarnji mir. Čak i nekoliko minuta tehnika disanja ili meditacije svakog dana može značajno doprinijeti osjećaju smirenosti. Važno je imati na umu da budućnost ne možemo potpuno kontrolirati i da smo se već mnogo puta uspješno nosili s neizvjesnošću. Promjena i nesigurnost su neizbježni dio života, a kontrola je često samo iluzija koja nam pomaže da se osjećamo sigurnije. Shvaćanje toga može biti vrlo oslobađajuće i olakšavajuće.

Foto: