Prestanite pričati: iscjeljujuća moć tišine i njezine blagodati za tijelo i um

Ponekad je potrebno ogrnuti se tišinom, kao vunenim šalom, da biste otkrili bujicu informacija za koje možda niste ni znali da postoje.

Često tražimo rješenje za svoje probleme razglabajući o njima satima i danima, ne dopuštajući da čujemo ni sebe ni druge. Mnogi izbjegavaju muk jer je izazovan, mučan, neizvjestan, strašan… On je kao mrak za malu djecu, a u mraku se nalaze čudovišta. Ali zasigurno ste čuli za izreku koja kaže da iz mraka i mulja izrastaju najljepši lotosi, ili, u ovom slučaju, odgovori koje tražite posvuda osim tamo gdje biste trebali.

Nećemo si lagati, šutjeti je teško, naučila sam iz prve ruke. Kao introvert, otkad znam za sebe, žudim za mirom, razgovori me iscrpljuju. Moj unutarnji dijalog uvijek je puno živahniji pa nisam mogla vjerovati da ću, priznajem s neugodom, napustiti tiho, meditacijsko povlačenje prije službenog završetka. No ono što sam tog vikenda naučila među redovnicima jest da je tišina puno više od odsutnosti buke i puno više od držanja jezika za zubima, što, kad se od vas zahtijeva, nalikuje staroj reklami koja kaže: “Nemoj misliti na torticu”.

Ipak, samo se u tišini upoznajete, rastete i pronalazite odgovore. Samo u tišini možete čuti svoju dušu. Albert Einstein se nakon rada s timom povlačio u samotne, duge šetnje tvrdeći da su esencijalne za rješavanje problema i povećanje kreativnosti. Mahatma Gandhi tijekom burnih životnih perioda tražio je odgovore u meditaciji i tišini. J. D. Salinger, autor “Lovca u žitu”, odabirao je osamu suočen s osobnom i kreativnom blokadom. U hinduističkoj tradiciji, što je možda poznato jogijima, spominje se “mauna”, sanskrtska riječ koja najsažetije znači “tišina”, odnosno oblik razdoblja “doziranoga” govora. Dugotrajnu šutnju smatraju bitnom jer tvrde da razumijevanje onoga što je izvan riječi može doći samo iznutra. Prema Bhagavad Giti, mauna je vježbanje našeg uma – a ne samo usta – da šutimo. Takvo dubinsko utišavanje buke – izvana i iznutra – i uranjanje u srž sebe može biti duboko transformativno iskustvo.

Kako šutnja puni baterije

Smatrajte tišinu hranom za svoj um. Sjetite se samo kako ste se bolje osjećali nakon nekog vremena provedenog u tihom i mirnom okruženju. Znanstveno je potvrđeno da našem mozgu treba vremena za obradu svih podražaja koje svakodnevno doživljavamo. Tek se u tišini, miru ili – neki bi rekli – dosadi – aktivira sposobnost kreativnog razmišljanja i rješavanja problema. U tišini – i samoći (po mogućnosti) – možete lakše naći rješenje nego kad ste usred svojih svakodnevnih iskustava.

Tišina vas oslobađa od nereda, užurbanosti i buke u vašim glavama koje doslovno blokiraju i otupljuju vašu svijest. Ta praksa potiče mentalnu detoksikaciju, smiraj i duboku obnovu. U tišini, vaša svijest otkriva nove dimenzije i unutarnje znanje. Mentalno brbljanje s tisućama (ne)potrebnih misli na dan odlazi u drugi plan dok primate unutarnju prisutnost tišine koja često progovara mudrim riječima. U tihom povlačenju, vaš se mentalni život usporava dok se fokusirate na sadašnjost i uistinu prebivate u trenutku. Šutnja i promatranje svojih misli mogu vam ukazati na novu perspektivu i pomoći vam da pratite svoje misli kako biste što bolje proniknuli u sebe ili situaciju u kojoj se nalazite.

Vaša duša, srce, tijelo, šesto čulo, instinkt – kako god to zvali – zna što je najbolje za vas, ali u zaglušujućoj buci informacija i distrakcija, kojima ste izloženi od trenutka otkad otvorite oči pa do onoga kad zaspite, lako je prečuti, utišati ili ignoriati svoj unutarnji glas, onaj koji istinski zna za čim žudite.

Foto: Tetiana Soares/iStock/Getty Images Plus

Kako prakticirati šutnju i iskoristiti sve prednosti tišine

Ako vam se šutnja čini zastrašujućom, počnite polako. Pokušajte prebivati u tišini tek nekoliko minuta na dan pa polako povećavajte razdoblje spokoja. Možete, primjerice, isključiti radio dok vozite ili utišati zvukove na telefonu te krenuti u šetnju. Možete prestati čitati vijesti i ograničiti vrijeme koje provodite na društvenim mrežama, ili prestati slušati ono što ne želite čuti. A kad vam bude teško pobjeći od buke oko sebe, počnite zapisivati svoje misli u dnevnik. Na ovu tihu pauzu možete gledati kao na trenutak da saberete svoje misli ili se usredotočite na svoj dah i tijelo.

Kad prestanete toliko govoriti o svojim “problemima” ili jednostavno brbljati samo da biste nešto govorili, možete primijetiti da mir preplavljuje vaše tijelo, da se vaša baterija puni ili da se osjećate “lakšima”. Umjesto da bježite od svoje boli podižući slušalicu, pronađite snagu za to da se sami u tišini suočite s vlastitim demonima. Nemojte bježati od svojih osjećaja, učite iz njih. Kad pronađete tišinu, pronaći ćete i odgovore koji će vam donijeti unutarnji mir.

Foto: Taras Grebinets/iStock/Getty Images Plus

Benefiti tišine

Pronaći tišinu jedna je od “najhranjivijih” stvari koje možete učiniti za svoje tijelo i dušu, barem prema istraživanjima, koja pokazuju da tišina:

Poboljšava pamćenje

Puki odlazak u šetnju parkom rezultira boljim pamćenjem, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu “Proceedings of the National Academy of Sciences”. Pokazalo se da je kod odraslih, koji su u miru hodali 40 minuta tri puta tjedno u periodu od godinu dana narastao hipokampus, područje mozga zaduženo za mogućnost učenja i pamćenja (pretvaranja kratkotrajnog pamćenja u dugotrajno). Ne možete u šetnju? Nema veze. Druga je studija potvrdila da na hipokampus jednako blagotvorno djeluje i dvosatno sjedenje u tišini.

Izoštrava kognitivne funkcije

Kada ste stalno izloženi buci i distrakcijama, vaš mozak mora raditi prekovremeno da bi filtrirao važne od nevažnih informacija, što može dovesti do kognitivnog preopterećenja i smanjenja produktivnosti. S druge strane, provođenje vremena u tišini daje vašem mozgu prijeko potreban odmor, poboljšava se fokus, kreativnost i vještine rješavanja problema. Studija objavljena u časopisu “Psychological Science” pokazala je da su sudionici koji su neko vrijeme proveli u tihom okruženju imali bolje rezultate u kognitivnim testovima od onih koji su bili izloženi buci.

Produbljuje odnose

U svijetu u kojem komunikacijom vladaju tehnologija i društveni mediji, odvajanje vremena za tišinu s voljenima može potaknuti dublju povezanost i razumijevanje. Slušajući bez potrebe za odgovaranjem, možete istinski čuti druge i suosjećati s njima, stvarajući osjećaj dublje intime i povjerenja. Na primjer, parovi koji zajedno prakticiraju meditaciju često navode da se osjećaju povezanijima i usklađenijima s emocijama onog drugog.

Produbljuje osobni rast

U užurbanoj svakodnevici lako je izgubiti dodir sa samim sobom i svojim najskrivenijim mislima i osjećajima. Odvajanjem vremena za sjedenje u tišini i sa svojim mislima možete dobiti jasnoću, uvid i dublje razumijevanje samih sebe. To može dovesti do veće samosvijesti, samoprihvaćanja i jačeg osjećaja identiteta. Mnoge duhovne prakse, poput meditacije, molitve ili duhovnog povlačenja naglašavaju važnost tišine kao način produbljivanja veze sa samima sobom i povezivanja s božanskim.

Otpušta stres

Buka oslobađa hormone stresa, a negativno utječe i na srčano zdravlje. Odvajanje vremena za tišinu može pomoći u smirivanju uma, snižavanju razine kortizola i smanjenju osjećaja tjeskobe. Studija objavljena u časopisu “Heart” utvrdila je da vas samo dvije minute tišine mogu više opustiti od slušanja “opuštajuće” glazbe.

Naslovna fotografija: Foto: seb_ra/iStock/Getty Images Plus