10.000 koraka dnevno ili 30 minuta japanskog hodanja? Stručnjak s Harvarda otkriva što je bolje
Hodanje je osnovna fizička aktivnost, ali koja tehnika donosi bolje rezultate? Liječnik s Harvarda daje odgovor. Hodanje je jedan od najjednostavn...
Svi pričaju o atlantskoj prehrani: kako je integrirati u svakodnevne obroke?
Atlantska prehrana: dijeta koja uvelike smanjuje rizik od mnogih bolesti
Atlantska prehrana je način prehrane koji se temelji na namirnicama tipičnim za obalna područja Atlantskog oceana, posebice Portugala i Španjolske.
Ovaj koncept prehrane naglašava konzumaciju morskih plodova, ribe, algi, voća, povrća i integralnih žitarica koje su tradicionalno dio prehrane duž obale Atlantika.
Osim toga, istraživanje objavljeno u medicinskom časopisu JAMA pratilo je 574 sudionika tijekom šest mjeseci te pokazalo da je tradicionalna atlantska prehrana “značajno smanjila učestalost metaboličkog sindroma”.
Koristi se i bakalar, crveno meso i svinjski proizvodi, ali i krumpir, koji se inače ne nalazi u mediteranskoj prehrani. Dakle, ova prehrana sastoji se od puno ribe i morskih plodova, povrća, voća, cjelovitih žitarica, graha, maslinovog ulja, suhog voća, mlijeka, sira te umjerenog unosa mesa i vina.
Cilj atlantske prehrane nije brzo i masovno gubljenje kilograma, već promicanje svjesnog i uravnoteženog pristupa prehrani koji doprinosi zdravijem načinu života, što bi svakako svima trebao biti cilj.
Prednosti Atlantske prehrane uključuju bogatstvo nutrijenata, posebno omega-3 masnih kiselina, koje su važne za zdravlje srca, mozga i zglobova. Ova prehrana također pruža obilje antioksidansa i vlakana, što može doprinijeti općem zdravlju i prevenciji određenih bolesti poput srčanih bolesti i dijabetesa.
Ove vrste prehrambenih obrazaca imaju potencijal smanjiti rizik od bolesti srca, dijabetesa, raka, moždanog udara pa čak i kognitivnog pada kao što su demencija i Alzheimerova bolest.
Važno je osigurati uravnoteženost i raznovrsnost obroka kako bi se osigurali svi potrebni hranjivi sastojci.
Individualne potrebe i preferencije mogu varirati pa je važno prilagoditi prehranu vlastitim potrebama i ciljevima.
Tracy Crane, docentica na Sveučilištu u Miamiju, istaknula je da prehrambeni uzorci poput atlantske i mediteranske prehrane imaju potencijal smanjiti rizik od srčanih bolesti, dijabetesa, raka, moždanog udara i kognitivnog pada, te poboljšati gastrointestinalnu funkciju i mikrobiom crijeva.
Iako atlantska prehrana dijeli sličnosti s mediteranskom, ističu se i razlike. Primjerice, atlantska prehrana uključuje više kupusnjača, plodova mora, mliječnih proizvoda i nemasnih komada mesa. Također, atlantska prehrana obično uključuje druge škrobne namirnice poput kestena, krumpira i kruha.
Jedna od glavnih razlika između atlantske i mediteranske prehrane je ta što atlantska verzija uključuje više kupusnjača, odnosno povrća koje uključuje zelenu repu, repu, kelj, kupus i cvjetaču.
Prema izvješću Healthlinea, atlantska prehrana stavlja poseban naglasak na korištenje lokalnih, sezonskih namirnica i naglašava važnost obiteljskih obroka što svakako smatramo pozitivnim. Jedna studija također je pokazala da atlantska prehrana nije značajno utjecala na visoki krvni tlak, razine triglicerida ili razine glukoze u krvi natašte, ali je poboljšala opseg struka i razine HDL kolesterola.
Pročitajte: Lanene sjemenke: superhrana bogatija omega-3 kiselinama od lososa
Foto: barol16 iStock/Getty Images Plus via Getty Images; Pexels
