Novo istraživanje otkriva snažnu povezanost sindroma iritabilnog crijeva i anksioznosti

Stresna razdoblja, putovanja ili promjene u rasporedu često dolaze s još jednom neugodnom nuspojavom – probavnim smetnjama. Naravno, to nije slučajnost. Veza između crijeva i mozga posljednjih je godina jedno od najistraživanijih područja medicine, a sve više dokaza pokazuje da ono što se događa u našim crijevima može utjecati i na naše mentalno zdravlje. Novo istraživanje sada otkriva još jedan važan dio te slagalice te sugerira da bi određene crijevne bakterije mogle imati ključnu ulogu u razvoju, ali i ublažavanju anksioznosti kod osoba sa sindromom iritabilnog crijeva (IBS).

Što je pokazalo novo istraživanje?

Novo istraživanje potvrdilo je da su sindrom iritabilnog crijeva i anksioznost usko povezani te da jedno stanje može povećati rizik od razvoja drugoga. Znanstvenici su analizirali osobe koje imaju IBS praćen ponajprije proljevom i otkrili da je više od trećine njih (35,9 posto) istovremeno imalo i simptome anksioznosti. Također su primijetili da su osobe s izraženijim simptomima IBS-a češće imale i jaču anksioznost. Istraživanje je pokazalo i da osobe s IBS-om i anksioznošću imaju promjene u dijelu mozga koji regulira emocije te manjak jedne korisne crijevne bakterije – Phocaeicola vulgatus.

Kako bi provjerili tu povezanost, znanstvenici su proveli pokuse na miševima. Kada su im nadoknadili ovu bakteriju, simptomi anksioznosti su se ublažili, što upućuje na to da bi crijevni mikrobiom u budućnosti mogao imati važnu ulogu u liječenju anksioznosti povezane s IBS-om. Iako su potrebna dodatna istraživanja na ljudima, rezultati upućuju na to da bi zdravlje crijeva moglo biti važan dio brige o mentalnom zdravlju.

Iako se bakterija Phocaeicola vulgatus zasad ne može kupiti kao probiotički dodatak prehrani, rezultati ovog istraživanja dodatno potvrđuju koliko su zdravlje crijeva i mentalno zdravlje međusobno povezani. Drugim riječima, briga o crijevnom mikrobiomu mogla bi imati pozitivan učinak na probavu, ali i na razine anksioznosti koje osjećamo te mentalno zdravlje općenito.

Kako podržati zdravlje crijevnog mikrobioma?

Stručnjaci zato preporučuju navike koje podupiru zdrav i raznolik crijevni mikrobiom. To uključuje prehranu bogatu vlaknima iz voća, povrća, mahunarki i cjelovitih žitarica, redovitu konzumaciju fermentiranih namirnica poput jogurta, kefira ili kiselog kupusa, dovoljno sna, redovitu tjelesnu aktivnost te što uspješnije upravljanje stresom. Korisno je i ograničiti unos ultraprerađene hrane te izbjegavati nepotrebno uzimanje antibiotika, koji mogu narušiti ravnotežu korisnih crijevnih bakterija.

FOTO: Kaboompics