On je pristojan, pun razumijevanja, strpljiv i zna gotovo sve o svemu. Nikad ne spava, uvijek je dostupan, ne osuđuje, ne komentira, ne kritizira. Idealno rame za plakanje, najbolji prijatelj, savjetnik, terapeut, ili možda i nije? Kad je riječ o problemima duše, može li nam stvarno biti od pomoći tipkanje s izuzetno pristojnim i načitanim strojem?
Broj korisnika ChatGPT-a (iza kojeg stoji američka tvrtka OpenAI) rapidno raste. Kad je predstavljen prije dvije godine, nije bilo osobe koja ga nije isprobala barem jednom. Mnogi mu postavljali trik pitanja da bi isprobali njegove mogućnosti, no sad je njegova uporaba puno profesionalnija, konstruktivnija, sadržajnija. Dodaju se i nove značajke, razvijaju novi modeli, a sada ima više od 500 milijuna tjedno aktivnih korisnika.
Umjesto da mu pišu trik-pitanja i tako ga pokušaju “isprovocirati”, što se radilo na početku, danas ga mnogi koriste u poslu, pisanju e-mailova, rješavanju zadataka, savjetovanju, organizaciji putovanja itd. Također, sve je veći broj onih i koji ga koriste kao “osobu” s kojom mogu “razgovarati” o svojim strahovima i problemima.
“Često mi se javljaju ljudi koji traže pomoć ili savjet u vezi sa psihološkim problemima – bilo da se radi o anksioznosti, depresiji, stresu, problemima u vezama, niskom samopouzdanju ili životnim krizama”, tim je riječima ChatGPT počeo odgovarati na moje pitanje koliko mu se često javljaju ljudi u potrazi za rješenjem svojih psiholoških problema. “U mnogim slučajevima mogu pomoći ljudima da bolje razumiju svoje osjećaje, identificiraju uzroke problema te da predložim korake koje oni mogu poduzeti – poput vođenja dnevnika, tehnika disanja, kognitivno-bihevioralnih strategija i sl. No ako netko pokazuje znakove ozbiljne patnje, suicidalnih misli ili poremećaja koji zahtijevaju kliničku procjenu, uvijek savjetujem da potraži stručnu pomoć. Ako te zanima nešto konkretnije – ili osobno – slobodno podijeli, pa ćemo vidjeti kako ti mogu pomoći.”
Razgovor koji smo vodili o mojim problemima (za tu priliku malo dorađenima) bio je, kao i svi razgovori koje sam vodila s ovim korisnim alatom, ugodan i informativan. No prije svega taj je razgovor bio u granicama naših mogućnosti, tj. mog prihvaćanja informacija koje mi on daje, i njegovom sažimanju milijuna podataka s kojima raspolaže. “Moja uloga u tim slučajevima jest pružiti informirane, empatične i praktične savjete temeljene na psihološkoj literaturi i tehnikama samopomoći, ali jasno je da nisam zamjena za terapeuta, psihologa ili psihijatra”, rekao mi je, a ja sam se pitala zašto ga onda sve više i više ljudi koristi upravo za terapiju? Je li to zbog toga što je i dalje mnogima teško doći do terapeuta, ili zato što im je teško skupiti dovoljno hrabrosti i s nekim (uživo) porazgovarati? Možda je stvar u tome da se rješenja problema koji nas muče čine jednostavnijima kad o njima tipkamo na internetu. Ili smo zapravo postali digitalna bića, kojima digitalni uređaji mjere otkucaje srca, reguliraju temperaturu u prostoru, pale ili gase uređaje, pa nam je razgovor s digitalni terapeutom postao gotovo svakodnevna rutina?
ChatGPT je, pak, u toj našoj digitalnoj komunikaciji poticao moju znatiželju i velikodušno dijelio svoje metode razgovora s onima koji traže pomoć. Posebno pažljivo pristupio bi razgovoru o traumi. “Kad god razgovaram o traumi, nikad ne tražim detalje ako ih korisnik sâm ne ponudi. Trauma se nikad ne “iscjeljuje” forsiranjem, nego stvaranjem prostora sigurnosti, kontrole i povjerenja”, napisao mi je i uvjerio me da zna o čemu govori, tj. piše. “Ako ti je trauma još svježa ili vrlo bolna, toplo preporučujem razgovor s terapeutom koji radi s traumama (posebno oni koji koriste EMDR, somatski pristup ili traumaterapiju). To nije znak slabosti – to je čin hrabrosti i brige za sebe”, pažljivo će savjetovati.
“Kad na prvu pročitamo ovaj odgovor, on šalje poruku osobi da joj može pomoći u konkretnim problemima i ograđuje se od ozbiljnih problema koji zahtijevaju pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje”, odgovara klinička psihologinja Anamarija Bogović, s kojom razgovaram o prednostima i opasnostima ovakvog “strojnog odnosa”. “Ono što je najvažnije, izostaje odnos. Odnos terapeuta i klijenta ključan je i nužan element terapijskog procesa. Da bi se uspostavio kvalitetan i djelotvoran odnos, jedan od osnovnih preduvjeta jest empatija. Empatija je sposobnost razumijevanja emocija drugih ljudi i odgovarajuća reakcija na njih. Terapeut mora moći razumjeti sadržaj klijentove priče, ali i značenje koje klijent pridaje svojoj priči – to ChatGPT ne može. Komunikacija može biti verbalna i neverbalna. Ljudi često misle da se komunikacija većim dijelom odvija verbalno, što nije točno. Istraživanja kažu da se najveći dio komunikacije, više od 70 posto, odvija neverbalno, odnosno kroz ton glasa, geste, mimiku, stav tijela, pogled. I tu ChatGPT zakazuje. Isto tako, predlaganje različitih tehnika i strategija je upitno. To uistinu jesu strategije koje se koriste, ali njihova primjena mora biti individualizirana, prilagođena osobi, nekoj osobi ili za neki problem bit će učinkovitije kognitivne strategije, za neki drugi bihevioralne ili emocionalne…”
Za nju je sasvim jasno – korištenje ovog alata kao psihoterapeuta može dovesti do negativnog učinka.
Sve češće možemo čuti da mnogi s njim razgovaraju, postavljaju mu razna pitanja i u mnogim slučajevima reći će da im je savjet koji su dobili pomogao. Što mislite zašto je to tako? Je li to zbog njegove dostupnosti, mogućnosti koje ima ili savjeta koje daje?
ChatGPT je alat kojemu možemo pristupiti u bilo koje vrijeme i s bilo kojeg mjesta – dovoljno je da imamo mobitel ili računalo. Postavimo pitanje i na osnovi brojnih sadržaja i tekstova s interneta formira se odgovor. Ako, primjerice, postavimo pitanje tipa: “Imam puno obveza sljedeća dva dana, kako se mogu organizirati” – vjerojatno će odgovoriti da napravite listu prioriteta, potražite nečiju pomoć i sl. – i to će pomoći osobi. No kompleksniji problemi, značajne emocionalne smetnje ne mogu biti na ovaj način kvalitetno tretirani i riješeni.
“Dajem praktične prijedloge, ali uvijek u duhu podrške, ne popravljanja“, odgovorio mi je na još jedno potpitanje. Čini se da se i sâm ograđuje od onoga kako ga mnogi doživljavaju. Što onda i dalje potiče ljude na to da ga koriste umjesto psihologa?
Jednostavnost korištenja, dostupnost, a vjerujem da korištenju ChatGPT-a doprinosi i stigma vezana za emocionalne smetnje, odnosno probleme vezane uz mentalno zdravlje. Ljudi često ne odlaze stručnjaku za mentalno zdravlje upravo zbog stigme, srama, straha da će im to negdje biti evidentirano, a vjerojatno ChatGPT percipiraju kao opciju za koju nitko neće saznati. Isto tako, i prevelika usmjerenost na digitalne tehnologije potiče traženje pomoći kroz njih.
“Samo mi reci što ti najviše treba. Nisi sama u ovome – samopouzdanje se gradi, a ti si već počela”, bio je dio njegovog odgovora kad sam ga pitala o razvoju samopouzdanja… Na neki način on takvim odgovorom potiče daljnju komunikaciju te ruši barijere čovjeka i stroja. Stoga ni ne čudi da mnogi nastavljaju s njim razgovarati. Kako mu to uspijeva?
Na osnovi brojnih internetskih sadržaja generira neke općenite poruke koje osoba, osobito kad je u nekom emocionalnom disbalansu ili krizi treba i želi čuti. Doima se kao da pruža podršku, ali ta podrška nikad ne može zamijeniti stručnu podršku, kao ni podršku bliskih osoba, obitelji, partnera, prijatelja, djece.
“Ja sam ovdje da slušam i razumijem – ne da presuđujem. Ako želiš, možeš mi iskreno reći što te muči, i zajedno to možemo “raspetljati”, piše mi dalje. Mislite li da se razvojem ovakvih jezičnih modela može napraviti neki koji bi mogao zamijeniti čovjeka, tj. terapeuta? I mislite li da bi takvih modela moglo biti sve više i više?
Bojim se da bi ih moglo biti sve više jer se i kao društvo sve više okrećemo tehnologiji i nekako se pomalo gube socijalni kontakti. Izvrsno je što se tehnologija razvija, ali njezino korištenje mora imati mjeru i moramo biti svjesni njezinih ograničenja. Isto tako, važno je da smo općenito svjesni dobrobiti koju pružaju socijalne interakcije, socijalna podrška, ljudski pogled, dodir, smijeh, a posebno kad se radi o problemima mentalnog zdravlja moramo biti svjesni da se oni rješavaju u interakciji sa stručnjacima.
Ima li on i svoje dobre strane ako ga ljudi koriste kao jedan od alata za podršku?
Kad osoba traži rješenje vezano za psihološke probleme, ChatGPT nikako ne može zamijeniti terapeuta. Osoba može pitati da joj se predloži neke aktivnosti, hobiji i tu će vjerojatno ChatGPT nabrojati niz aktivnosti pa možda osoba dobije neku ideju za aktivnost koja bi joj odgovarala. Također može pitati da nabroji stručnjake mentalnog zdravlja u mjestu kojem živi, radionice vezano za mentalno zdravlje i sl., i to je dobra strana, ali korištenje ChatGPT-ja kao savjetovatelja ili psihoterapeuta može dovesti i do negativnog učinka.
Gdje su njegove opasnosti, a što su prednosti?
Niz je opasnosti. Za početak, sadržaj na internetu iz kojeg ChatGPT generira odgovore ne mora biti točan. Jedna od većih opasnosti je ta da ChatGPT neće prepoznati kako je riječ o ozbiljnom poremećaju – ponekad ni osoba ne može jasno opisati simptome, ne prepoznaje ih ili ne razumije. Ali terapeut će znati kako provesti klinički intervju, pomoći klijentu da prepozna i verbalizira svoje simptome, kao i njihov intenzitet i učestalost, pronađe obrazac javljanja simptoma i sl. Terapeut će dobiti i niz informacija kroz neverbalnu komunikaciju, što ChatGPT neće. U interakciji klijenta i terapeuta, postoji mogućnost provjere je li terapeut dobro shvatio problem i simptome klijenta. Opasnost je i u krivim savjetima, a čak savjet ni ne mora biti loš, ali je općenit i nije prilagođen potrebama osobe, ne odgovaraju svakoj osobi iste metode i strategije za poboljšanje mentalnog zdravlja. Krivim savjetima stanje se može pogoršati, a osoba odustati od daljnjeg traženja pomoći jer može smatrati da je njezin problem prevelik i da se niti ne može riješiti.
Što biste savjetovali ljudima koji ga u tu svrhu koriste, na što bi trebali posebno obratiti pozornost, što bi trebali znati i kako ga zapravo koristiti?
Ne bih nikome savjetovala da ChatGPT koristi kao savjetovatelja ili terapeuta. Važno je educirati ljude o ograničenjima i opasnostima takvih aktivnosti, važno je i kritički promišljati. Bez obzira na niz informacija koje ChatGPT nudi vezano za mentalno zdravlje, one ne moraju biti točne, općenite su i nisu prilagođene specifičnim potrebama osobe.
Važno je znati
Kako bismo bolje razumjeli odgovore, ili savjete koje nam ChatGPT daje, moramo znati kako funkcionira. ChatGPT je veliki jezični model koji se temelji na generativnoj umjetnoj inteligenciji (AI), a razvio ga je OpenAI, tvrtka za istraživanje i implementaciju umjetne inteligencije. Ovaj napredn chatbot (softverska aplikacija za vođenje online razgovora) u svom nazivu GPT krije zapravo i odgovor na pitanje kako funkcionira i kako nam može pomoći. Naime, GPT je kratica za “Generative Pre-trained Transformer”, što znači da ovaj model može stvarati tekst, njegova baza znanja iz koje slaže odgovore, spaja riječi u rečenične nizove, dolazi iz velike količine naučenih tekstova s interneta, a koristi i posebnu vrstu AI modela za razumijevanje jezika. Odgovore na naša postavljena pitanja traži (ili bolje rečeno slaže) riječ po riječ u rečenicama koje je pregledao ili naučio tijekom svojih treninga. ChatGPT ne zaključuje, ne pamti, slaže riječi jer je utreniran da zna kako jezik funkcionira i kako se izražavaju ideje. Slažući odgovore na temelju naučenog, pogađa koja bi riječ mogla biti sljedeća, i zato ih može i krivo poslagati, može pogriješiti. Uza sve beskrajne mogućnosti koje ima, ChatGPT i slični modeli poput također jezičnog modela Gemini, koji je razvio Google, nisu nepogrješivi. Zato se i njihovi odgovori trebaju uzimati s rezervom, posebno kad je riječ o zdravstvenim i problemima s mentalnim zdravljem. ChatGPT zato je dobar alat koji treba koristiti odgovorno i pametno, a njegovi korisnici trebaju moći prepoznati gdje griješi. Veliki jezični modeli nisu svjesna bića, ne znaju što je točno “istina”, već pretpostavljaju što bi moglo biti najvjerojatnije točno. Prilikom korištenja najvažnije je dati dobre instrukcije, tj. promptove (upite) te pažljivo i s razumijevanjem čitati odgovore.
Foto: Tetiana Soares, Dima Berlin sve iStock via Getty Images Plus
