Oscarovka Halle Berry glasno govori o stigmatizaciji žena u menopauzi
Oscarom nagrađena glumica Halle Berry pridružila se skupini američkih senatora u četvrtak kako bi najavili novi zakon kojim bi se osigurali deseci ...
Jeste li ikad poželjeli zaurlati kad imate loš dan? Niste jedini. Zapravo, postoji službeni izraz za to, priznat od strane psihologa, nazvan terapija vrištanjem – screaming therapy. I ovaj trend postaje sve više popularan kao način oslobađanja frustracija i bijesa protiv određenih problema koje imate, posla ili situacije u svijetu.
Prema The Guardianu, “grupe vrištanja” samo za žene formiraju se diljem svijeta u nastojanju da im se omogući prostor za izraziti svoje emocije u društvu u kojem se ženski bijes često ne odobrava. Frustracija, iscrpljenost od pandemije i životni pritisci česti su razlozi zbog kojih žene kažu da sudjeluju.
Jedna od prvih grupa koja je privukla pozornost bila je u SAD-u, u Bostonu, tijekom karantene zbog pandemije virusa COVID-19 godine 2021. Sarah Harmon, terapeutkinja, učiteljica joge i majka dvoje djece, izazvala je nacionalni poziv na akciju kada je sa skupinom od 20 žene koje su navečer dolazile na svoje lokalno nogometno igralište u Charlestownu kako bi vrištale.
Terapija vrištanjem, ili “primalna terapija”, zapravo je tehnika koja se koristi u liječenju mentalnog zdravlja od 1960-ih.
“Danas postoji dosta dokaza koji podržavaju primalnu terapiju ili terapiju vriskom kao intrinzičnu emocionalnu obradu”, kaže psihoterapeutkinja, klinička hipnoterapeutkinja i trenerica mentalnog sklopa Ella McCrystal za GLAMOUR.
Kroz ponovno proživljavanje prošlih bolnih iskustava, možemo pristupiti traumi i osloboditi je. Vrištanje iz srca zapravo je dio primarne terapije koju je razvio dr. Arthur Janov 1960-ih. Dr. Janov pretpostavio je da bi vrištanje – i drugi fizički ispusti poput plača – mogli pomoći u oslobađanju potisnute traume iz djetinjstva. Tu je traumu nazvao “iskonskom boli” i vjerovao je kako vrištanje može pomoći ljudima da se oporave od nje.
Pročitajte: Što je Brainspotting terapija i kako vam može pomoći u otpuštanju traume?
Je li vrištanje najbolji način na koji da se nosite s problemima?
Iako može biti od koristi u određenom trenutku – terapija vrištanjem najvjerojatnije neće biti odgovor na vaše probleme.
Motivacijska govornica Penny Mallory, autorica knjige 365 Ways to Develop Mental Toughness, predlaže bolji način, a to je da sami radite na poduzimanju koraka kako biste poboljšali svoju mentalnu otpornost. Neki od najtiših, najnježnijih ljudi mentalno su čvrsti. Mentalna snaga je sposobnost upravljanja stresom i kaosom i pritiskom “permakrize” kroz koju živimo. Što bolje to možemo riješiti, to ćemo bolje moći uživati u životu i ostati optimistični. Za mentalno teške, izazov ili neuspjeh mogu se riješiti uzimanjem nove perspektive.
Psihologinja Barbara Santini savjetuje: “Za početak stanite s razmaknutim nogama i ispruženim rukama ispred sebe. Nakon što zauzmete ratničku pozu, vrisnite što je moguće glasnije. Terapija vriskom djeluje tako da vam omogućuje da se povežete s negativnim emocijama, osjetite ih i potom ih vrisnete. Vaš vrisak aktivira vaš simpatički živčani sustav, smirujući vaš um i tijelo.”
Ipak, važno je zapamtiti da ona ne pruža trajno rješenje za vaše mentalne probleme.
“Vrištanje može biti korisno u kombinaciji s drugim alatima za mentalno zdravlje, uglavnom zbog svojih katarzičnih učinaka… a posebno je snažno ako imate tendenciju biti čvrsto ranjeni, potisnuti svoje emocije i potisnuti svoje pravo “ja”. Ali, ono što je važno, samo vrištanje neće biti dovoljno! Ključ je upotrijebiti vrištanje kao prvi korak, nakon čega slijedi introspekcija i psihoterapijski alati ili radnje – istraživanje onoga što je u pozadini boli i preopterećenosti i identificiranje obećavajućih rješenja za isprobavanje.”
Hoće li uskoro zaživjeti ovako nešto i kod nas, ostaje za čekati i vidjeti, ali sigurno jest – sve više se u ljudima nakupljaju frustracije koje valja izbaciti, a terapija vrištanjem mogla bi u nekom pogledu donijeti veliko olakšanje mnogima.
Pročitajte: Znate li što je biblioterapija i kako vam može pomoći sa stresom i anksioznošću?
Foto: Pexels