Gužva na putu do posla, kafić u kojem su vam pogriješili narudžbu kave, stresno jutro u uredu – zapitajte se, koliko se puta požalite, dok kazaljke na satu nisu stigle niti do podneva?
Žaljenje je, naravno, sasvim normalan ljudski odgovor na one male (i malo veće) svakodnevne nedaće. I dok nam se u tom trenutku može činiti da ćemo se nakon izbacivanja frustracija osjećati bolje, jeste li znali da pretjerano žaljenje zapravo može dodatno povećati razinu stresa?
Zašto se osjećamo bolje kada se žalimo?
Zašto se žalimo? Nakon što nekome prepričamo svoje probleme, imamo osjećaj da poduzimamo nešto kako bismo ih riješili. “Ljudi često nesvjesno i iracionalno vjeruju da će, ako se neprestano opterećuju svojim problemima, razmišljaju o njima i neprestano brinu, na neki način ostvariti napredak u njihovu rješavanju“, objašnjava klinička psihologinja Sabrina Romanoff za portal Real Simple.
Ipak, ponekad se zaista čini da žaljenje “skida” dio tereta. “Naš je mozak prirodno usmjeren na negativna iskustva, zbog čega nam se razgovor o njima često čini gotovo automatskim. Osim toga, kada nas netko sasluša i složi se s nama, osjećamo se potvrđeno i shvaćeno”, objašnjava Sanam Hafeez, neuropsihologinja i direktorica centra Comprehend the Mind. Isto tako, žaljenje smanjuje osjećaj neizvjesnosti. Kada razgovaramo o najgorim mogućim scenarijima, na njih se i pripremamo.
Možda vas zanima
Zašto se ipak ne bismo trebali toliko žaliti?
Neprestano žaljenje usmjerava našu pažnju isključivo na ono što ne valja, umjesto na ono što možemo promijeniti. Zbog toga nam se problemi s vremenom mogu činiti većima i ozbiljnijima nego što uistinu jesu, a istovremeno se povećava osjećaj tjeskobe jer se mozak iznova vraća istim negativnim mislima.
Romanoff upozorava da takav obrazac razmišljanja može stvoriti osjećaj bespomoćnosti. Objašnjava kako ljudi koji se često žale nerijetko razvijaju uvjerenje da nemaju kontrolu nad onime što im se događa te uspjehe i neuspjehe pripisuju vanjskim okolnostima, poput sreće ili tuđih odluka, umjesto vlastitim postupcima. Zato se, kada se žalimo, često osjećamo da ništa što učinimo neće promijeniti ishod, čak i kada rješenje zapravo postoji.
Kako tvrde psiholozi, samo tjedan dana bez žaljenja mogao bi imati pozitivan učinak na naše raspoloženje i način razmišljanja. Ističu da nam takav izazov pomaže osvijestiti koliko se često automatski fokusiramo na negativno, smanjuje razinu stresa i anksioznosti te ostavlja više mentalne energije za rješavanje problema. Umjesto da se vrtimo u krugu frustracija, lakše primjećujemo ono što možemo promijeniti, razvijamo zahvalnost i optimističniji pogled na svakodnevicu, a pozitivne promjene često se odražavaju i na odnose s drugima jer razgovori postaju manje opterećeni negativnošću.
Kako se prestati žaliti?
Ako ste navikli da vam svaka kava započinje prepričavanjem svega što vam je u tom danu pošlo po krivu, prestati sa žaljenjem može biti priličan izazov. No naravno, postoji nekoliko metoda koje bi vam mogle pomoći.
Zaustavite se prije nego što izgovorite negativne misli
Kada osjetite poriv da se požalite, zastanite na trenutak i zapitajte se želite li doista pronaći rješenje, tražite li nečiju podršku ili samo izbacujete frustraciju. Izbacivanje frustracija sasvim je normalno, no razmislite je li u svakom trenutku potrebno – umjesto toga, pokušajte započeti razgovor pozitivnijim temama.
Ograničite vrijeme za “negativu”
Ako vam je važno izbaciti frustraciju, odredite si nekoliko minuta za razgovor o problemu, a zatim pokušajte razgovor usmjeriti prema mogućim rješenjima ili nekoj ugodnijoj temi. Tako ćete izbjeći da se negativne misli neprestano vrte u krug, savjetuje Romanoff.
Preusmjerite fokus na ono što možete promijeniti
Umjesto da razmišljate o svemu što je pošlo po zlu, razmislite postoji li nešto što možete učiniti kako biste poboljšali situaciju. Čak i mali korak može vratiti osjećaj kontrole i smanjiti potrebu za žaljenjem.
FOTO: Dupe Photos
