Iako se danas stalno naglašava važnost umrežavanja, druženja i prisutnosti na različitim događanjima, fenomen social burnouta (društvenog izgaranja) postaje sve češća pojava. Riječ je o stanju iscrpljenosti koje nastaje kada previše trošimo energiju na društvene obveze, kontakte i interakcije, bez dovoljno vremena za sebe, odmor i introspekciju. Iako druženje može biti izvor radosti i podrške, kada prijeđe granicu osobnih kapaciteta, itekako može izazvati stres, tjeskobu i osjećaj otuđenosti. Dobra vijest je ta da postoje načini kako se social burnout može spriječiti i ublažiti. Pa, ako se osjećate umorno od ljudi, u nastavku vam otkrivamo neke taktike koje vam mogu pomoći.
Kako prepoznati social burnout? Prevencija počinje razumijevanjem simptoma. Ako primjećujete da vam društvene situacije izazivaju umor, nervozu, pad koncentracije ili osjećaj pritiska umjesto zadovoljstva, to su prvi znakovi izgaranja. Umjesto da ih ignorirate, prihvatite ih kao signal da je vrijeme da zastanete. U početku je važno napomenuti da ne morate imati mnoštvo društvenih interakcija da biste se osjećali povezano. Fokusirajte se na njegovanje dubljih i kvalitetnijih odnosa umjesto da trošite energiju na površne kontakte. Nekoliko iskrenih i podržavajućih prijateljstava može biti mnogo vrijednije od stalne utrke za širim društvenim krugom.
Jedan od ključnih koraka u prevladavanju social burnouta jest učenje kako reći ne. Nije nužno prisustvovati svakoj proslavi, okupljanju ili druženju nakon posla. Granice nisu znak sebičnosti, već brige o vlastitom mentalnom zdravlju. Definirajte koliko često želite biti dostupni drugima i držite se tog rasporeda.
Kako umanjiti social burnout
Digitalno doba donijelo je stalnu povezanost s drugima. Iako društvene mreže olakšavaju komunikaciju, one mogu stvoriti osjećaj preopterećenosti i pritisak da uvijek budete uključeni. Ograničite vrijeme provedeno na mrežama, utišajte obavijesti ili prakticirajte digitalni detoks vikendom – tako ćete rasteretiti um i stvoriti prostor za oporavak. Mnogi ljudi podcjenjuju važnost samoće, a upravo je ona često najbolji lijek za preopterećenost. Odvojite vrijeme za aktivnosti koje vas ispunjavaju – čitanje, šetnju, slušanje glazbe ili meditaciju. To nisu sporedne aktivnosti, već važan dio očuvanja emocionalne ravnoteže. Iako zvuči jednostavno, san, tjelesna aktivnost i zdrava prehrana značajno utječu na to kako podnosimo društvene obveze. Kad je tijelo odmorno i snažno, i um je otporniji na preopterećenje. Zato redovit san i rutina koja uključuje kretanje mogu biti najbolja prevencija social burnouta.
I na kraju, ako osjećate da iscrpljenost prelazi u kronični problem, razgovor sa psihologom ili psihoterapeutom može vam pomoći da pronađete nove načine suočavanja i razvijete strategije koje su prilagođene baš vašim potrebama. Social burnout nije samo prolazan umor od druženja – to je stanje koje može utjecati na mentalno i fizičko zdravlje, pa ga ne treba podcjenjivati. Prevencija se temelji na ravnoteži između društvenih obveza i osobnih potreba, uz jasne granice i njegovanje unutarnjeg mira. Kada naučite prepoznati vlastite kapacitete i poštovati ih, druženja ponovno mogu postati ono što bi i trebala biti – izvor radosti, podrške i inspiracije, a ne iscrpljenosti.
FOTO: Pinterest
