“Slow dopamine” još je jedan trend koji trebate uključiti u svoju svakodnevicu

U moru lifestyle trendova koji se tiču dopamina, a koji su posljednjih nekoliko godina zaintrigirali wellness zajednicu, za oko nam je zapeo još jedan – slow dopamine. Kako dopamin može biti “spor”, kakvu ulogu ovaj neurotransmiter igra u našem zdravlju te zašto nam je toliko zanimljiv, saznajemo u nastavku.

Najjednostavnije pojašnjeno, dopamin je neurotransmiter, odnosno kemijski glasnik koji omogućuje komunikaciju između živčanih stanica u mozgu. Najpoznatiji je po svojoj ulozi u sustavu nagrade i motivacije jer se oslobađa kada doživimo nešto ugodno ili kad očekujemo neku vrstu “nagrade”. U kontekstu 21. stoljeća, ovaj je ključni kemijski spoj u našem mozgu zaradio prilično negativnu reputaciju – povezujemo ga s instantnim zadovoljstvima i stalnom potrebom za novim podražajima za koje se uglavnom oslanjamo na ekrane i društvene mreže.

Upravo zato često govorimo “dopaminskim udarima” (eng. dopamine hit) koji nas drže prikovanima za ekrane i stvaraju osjećaj kratkotrajnog uzbuđenja, nakon čega slijedi pad energije i motivacije. Zbog ovog mehanizma zasigurno ste se ponekad znali uhvatiti kako vam sati prolaze u beskonačnom scrollanju.

Što je slow dopamine

Baš se iz tog razloga pojavljuju koncepti poput dopaminskog detoksa i sve popularnijeg “sporog” dopamina, koji naglašavaju važnost usporavanja i vraćanja ravnoteže. Umjesto brzih i intenzivnih izvora zadovoljstva, fokus se stavlja na aktivnosti koje donose postupno, dugotrajnije ispunjenje.

Zašto je “spori” dopamin zdraviji

“Razina dopamina povećava se na dva načina – kad ulažete trud da biste postigli nagradu i kad nagrada dolazi spontano. Kad za nešto radite, razina dopamina raste postupno i održava se dulje, a zatim se i postupno smanjuje. Suprotno tome, tzv. “brz” ili “jeftin” dopamin donosi nagli skok, ali i jednako nagli pad”, objasnila je za portal Pop Sugar neuroznanstvenica Nicole Vignola.

Zbog tih se naglih padova, kada tražimo udare dopamina na društvenim mrežama, često osjećamo iscrpljeno, prazno i nezadovoljno. Dopamin koji dolazi kao rezultat truda zato je dugoročno puno zdraviji za naš mozak i organizam.

Kako uvesti “spori” dopamin u svakodnevicu

Princip je zapravo sličan kao kod dopaminskog detoksa ili popularnog dopamine menua – cilj nam je smanjiti aktivnosti koje pružaju instantne nalete dopamina i fokusirati se na one koje zahtijevaju barem malo truda i zbog kojih ćemo se dugoročno osjećati bolje, pozitivnije i uravnoteženije.

Ovaj koncept može se činiti iznenađujuće jednostavnim, no u stvarnosti ove male promjene mogu imati značajan utjecaj na naš mozak i mentalno zdravlje. Upravo su zato šetnja na suncu, čitanje ili pripremanje omiljenog obroka dobar početak!

FOTO: Dupe Photos