“Slow dopamine” je još jedan trend koji trebate uključiti u svoju svakodnevicu

U moru lifestyle trendova koji se tiču dopamina, a koji su posljednjih nekoliko godina zaintrigirali wellness zajednicu, za oko nam je zapeo još jedan – slow dopamine. Kako dopamin može biti “spor”, kakvu ulogu ovaj neurotransmiter igra u našem zdravlju te zašto nam je toliko zanimljiv, saznajemo u nastavku.

U svom najjednostavnijem objašnjenju, dopamin je neurotransmiter, odnosno kemijski glasnik koji omogućuje komunikaciju između živčanih stanica u mozgu. Najpoznatiji je po svojoj ulozi u sustavu nagrade i motivacije, jer se oslobađa kada doživimo nešto ugodno ili kada očekujemo neku vrstu “nagrade”. U kontekstu 21. stoljeća, ovaj je ključni kemijski spoj u našem mozgu dobio prilično negativnu reputaciju – povezujemo ga s instant zadovoljstvima i stalnom potrebom za novim podražajima za koje se uglavnom oslanjamo na ekrane i društvene mreže.

Upravo zato često govorimo “dopaminskim udarima” (eng. dopamine hit) koji nas drže prikovanima za ekrane i stvaraju osjećaj kratkotrajnog uzbuđenja, nakon kojeg slijedi pad energije i motivacije. Zbog ovog ste se mehanizma zasigurno ponekad znali uhvatiti kao vam sati prolaze u beskonačnom scrollanju.

Što je slow dopamine?

Baš se iz tog razloga pojavljuju se koncepti poput dopaminskog detoksa i sve popularnijeg “sporog” dopamina, koji naglašavaju važnost usporavanja i vraćanja ravnoteže. Umjesto brzih i intenzivnih izvora zadovoljstva, fokus se stavlja na aktivnosti koje donose postepeno, dugotrajnije ispunjenje.

Zašto je “spori” dopamin zdraviji?

“Dopamin se povećava na dva načina – kada ulažete trud kako biste postigli nagradu i kada nagrada dolazi spontano. Kada za nešto radite, razina dopamina raste postupno i održava se dulje, a zatim se postepeno smanjuje. Suprotno tome, tzv. “brzi” ili “jeftini” dopamin donosi nagli skok, ali i jednako nagli pad”, objasnila je za portal Pop Sugar neuroznanstvenica Nicole Vignola.

Zbog tih se naglih padova, kada tražimo udare dopamina na društvenim mrežama, često osjećamo iscrpljeno, prazno i nezadovoljno. Dopamin koji dolazi kao rezultat truda zato je dugoročno puno zdraviji za naš mozak i organizam.

Kako uvesti “spori” dopamin u svakodnevicu

Princip je zapravo sličan kao kod dopaminskog detoksa ili popularnog dopamine menua – cilj nam je smanjiti aktivnosti koje pružaju instant nalete dopamina i fokusirati se na one koje zahtijevaju barem malo truda i zbog kojih ćemo se dugoročno osjećati bolje, pozitivnije i uravnoteženije.

Ovaj koncept može se činiti iznenađujuće jednostavnim, no u stvarnosti ove male promjene mogu imati značajan utjecaj na naš mozak i mentalno zdravlje. Upravo zato su šetnja na suncu, čitanje ili pripremanje omiljenog obroka dobar su početak!

FOTO: Dupe Photos