3 vrste popularnih namirnica za koje mislimo da su zdrave, a zapravo nisu
Svi mi, manje-više, težimo zdravijoj prehrani. Bilo zbog održavanja tjelesne težine, općeg zdravlja ili zbog konkretnih medicinskih problema. Čak i ako se pokušavamo ne opterećivati što smo (ne)zdravo pojeli toga dana, čini se da smo svakodnevno “bombardirani” zdravim verzijama gotovo svakog obroka – koliko vam je puta na nekoj od društvenih mreža “iskočio” recept za zdravu pizzu ili proteinski cheesecake? Vjerujemo i više nego što ste tražili.
Prehrana je danas postala više od biološke potrebe. Postala je trend. Na Instagram feedu, ali i na policama trgovina i oglasima, proizvodi se promoviraju oznakama zdravo, fit, bio, bez šećera, bez glutena i slično. No, jesu li sve te zdravije opcije doista to što reklamiraju? Krije li moderna prehrana zamke koje nas zapravo mogu dovesti od željenog cilja?
U eri kad je zdrava prehrana postala stil života, lako je izgubiti se među trendovima i marketinškim porukama koje obećavaju vitku liniju i dobro zdravlje. Zdrava prehrana ne bi se trebala temeljiti na slijepom praćenju trendova, već na čitanju deklaracija, ravnoteži i umjerenosti. Nešto što se čini zdravim možda zapravo nije. Zato je važno vratiti se osnovama: manje prerađene hrane, više prirodnih sastojaka i osluškivati signale vlastitog tijela.
Pročitajte: Zdravstvene dobrobiti borovnica zbog kojih ćete ih poželjeti dodati u svaki smoothie
Zamke moderne zdrave prehrane
Nekoliko se namirnica, odnosno njihov izostanak danas često promovira kao ključ zdrave prehrane. Bez glutena, bez šećera, bio ili bogato proteinima samo su neke od onih s kojima se neprestano susrećemo – no, koje od njih nemaju smisla?
Bez šećera i bez glutena
Proizvodi bez dodanog šećera često sadrže umjetna sladila poput aspartama, sukraloze ili acesulfama K. Iako ne sadrže kalorije, ovi aditivi mogu negativno utjecati na crijevni mikrobiom i povećati želju za slatkišima. Osim toga, neka sladila mogu uzrokovati nadutost, glavobolje i probavne smetnje. Isto tako, proizvodi bez glutena mogu biti korisni za osobe s celijakijom ili intolerancijom na gluten, ali to ne znači da su automatski zdraviji za sve. Mnogi proizvodi bez glutena su visoko prerađeni i bogati rafiniranim škrobom koji ne pruža nikakvu nutritivnu vrijednost.
I na kraju, dolazimo do mnogih omiljenih zdravih međuobroka ili međuobroka – proteinskih pločica ili proteinskih pločica/čokoladnih pločica. Iako se predstavljaju kao idealan međuobrok, mnoge pločice sadrže velike količine industrijski prerađenih sastojaka, šećernih alkohola i zasićenih masti. U nekim slučajevima imaju gotovo isti broj (ako ne i ponekad više) kalorija od čokoladnih pločica, ali uz marketinšku masku forme i visokog udjela proteina.
Zdravi napitci i zamjene za mlijeko
Iako voće i povrće imaju svoje prednosti, cijeđenjem soka uklanja se vlaknasta struktura, ostavljajući visoku razinu fruktoze – prirodnog šećera. Pijenje soka može brzo povisiti razinu glukoze u krvi, posebno ako se radi o kupovnim napitcima s dodanim koncentratima. Bademovo, zobeno, kokosovo ili sojino mlijeko često se smatraju zdravijim alternativama kravljem mlijeku. Međutim, mnoge marke dodaju šećere, zgušnjivače i arome koje ih čine manje prikladnima za svakodnevnu upotrebu. Uvijek pročitajte etiketu i birajte opcije bez aditiva ili sami napravite sokove, bez odvajanja pulpe.
Pretjerana opsesija “čistom” prehranom
Iako je ideja jedenja prirodne hrane pohvalna, pretjeran fokus na “čistoj” hrani može dovesti do ortoreksije – poremećaja prehrane gdje osoba razvija anksioznost povezanu s unosom bilo koje hrane koja se ne smatra savršenom. Prava ravnoteža jest u umjerenosti i fleksibilnosti, a ne u strogim pravilima. Moderna prehrana često nosi prividnu masku zdravlja. Marketinški trikovi i neinformirani potrošači mogu nas navesti na to da biramo proizvode koji čine više štete nego koristi. Ključno je čitati deklaracije, slušati svoje tijelo i vratiti se jednostavnoj, neprerađenoj hrani. Zdrava prehrana ne mora biti komplicirana – samo autentična i svjesna.
