FOTO: Dupe Photos
Loše stvari događaju se svima i dio su života. Ipak, čini se da se nekima te loše stvari događaju češće, ili da postoje osobe koje u svakoj situaciji nekako uspiju izvući kraći kraj.
No ponekad nije stvar samo u okolnostima, već i u načinu na koji ih ljudi doživljavaju. Osobe koje imaju osjećaj da im se nepravde neprestano događaju, da su drugi uvijek krivi za ono što pođe po zlu ili da, što god napravile, ne mogu utjecati na ishod, možda su razvile obrazac razmišljanja koji psiholozi nazivaju mentalitetom žrtve.
Što je mentalitet žrtve?
Mentalitet žrtve odnosi se na način razmišljanja u kojem se osoba učestalo osjeća oštećeno, bespomoćno ili kao da nema kontrolu nad svojim okolnostima, definiraju psiholozi za portal Verywellmind. Za vlastite probleme i nepovoljne okolnosti najčešće krivi vanjske čimbenike ili druge ljude, zbog čega može imati osjećaj da nema smisla pokušavati nešto promijeniti.
“Jedan od razloga zbog kojih ljudi razvijaju mentalitet žrtve jest taj što im takav, naučeni obrazac ponašanja može pomoći da izbjegnu preuzimanje odgovornosti za određene situacije”, objašnjava psihoterapeutkinja Stephanie Lewis za Vice. Povremeni osjećaj bespomoćnosti sasvim je normalan, no problem nastaje kada se osoba neprestano fokusira na ono što nije u njezinoj moći – takav način razmišljanja može otežati donošenje odluka, postavljanje zdravih granica, ali i prihvaćanje pomoći.
Možda vas zanima
Kako prepoznati da smo i sami zapali u mentalitet žrtve?
Sigurni smo da znate barem jednu osobu kojoj je uvijek najteže, kojoj svi i sve na neki način otežavaju život i koja za gotovo svaki problem može pronaći krivca u nekome drugome. Tu, naravno, izuzimamo stvarne životne nedaće poput bolesti, gubitka posla, financijskih problema ili drugih okolnosti na koje osoba doista nije mogla utjecati.
Ipak, mentalitet žrtve puno je lakše primijetiti kod drugih nego kod sebe. Kako možemo prepoznati ako smo i sami zapali u ovaj negativan mindset?
Odbijate rješenja i pomoć
“Prepoznat ćete jeste li upali u ovaj mentalitet po načinu na koji reagirate na ponuđena rješenja”, objašnjava Lewis, pa dodaje: “Kad im se ponude načini kako krenuti dalje nakon teške situacije, ljudi koji je doista pokušavaju prevladati možda neće odmah prigrliti ponuđena rješenja, ali će ih s vremenom prihvatiti i pokušati primijeniti”.
Osjećate se bespomoćno
Još jedan čest znak mentaliteta žrtve jest izražen osjećaj bespomoćnosti. Osobe koje su zapale u takav obrazac razmišljanja često vjeruju da nemaju dovoljno kontrole nad vlastitim životom niti mogućnost promijeniti situaciju u kojoj se nalaze. Iako je normalno ponekad se osjećati kao da nemamo kontrolu nad vlastitim okolnostima (i to je u nekim teškim situacijama istina), činjenica je da na većinu toga zapravo možemo utjecati.
Negativno govorite i mislite o sebi
Mentalitet žrtve možemo prepoznati i po načinu na koji razgovaramo sami sa sobom. Misli poput “sve loše događa se meni”, “ionako ne mogu ništa promijeniti, pa zašto bih pokušavala?” ili “nikome nije stalo do mene”, s vremenom mogu postati dio našeg svakodnevnog unutarnjeg monologa. Svaka nova poteškoća tada nam služi kao još jedna potvrda uvjerenja da nam jednostavno ništa ne ide od ruke. Takav negativan unutarnji govor može oslabiti našu otpornost i otežati nam da se oporavimo nakon neugodnih iskustava. Često ide ruku pod ruku i sa samosabotiranjem – ako smo uvjereni da nemamo kontrolu nad onime što nam se događa ili da naši pokušaji ionako neće ništa promijeniti, možemo nesvjesno odustajati od prilika, rješenja i promjena koje bi nam zapravo mogle pomoći.
