U vremenu kada nam je svaka informacija, odgovor na svako naše pitanje nadohvat ruke, pretraživanje simptoma čini se kao najlogičniji prvi korak u razumijevanju našeg tijela. Glavobolja koja ne prolazi nekoliko dana, madež koji (možda) izgleda drukčije nego prije – odgovori na sva naša pitanja dostupni su online i prije nego što posjetimo liječnika.
No svi znamo kako pretraživanje simptoma uglavnom završava – u anksioznom vrtlogu, s milijun potpuno suprotnih objašnjenja i uzroka te u satima provedenim scrollajući raznim stranicama i forumima.
Upravo taj osjećaj koji nas preplavi dok pokušavamo shvatiti što bi s nama moglo biti “krivo” sada ima i svoj naziv – kiberhondrija.
Što je kiberhondrija?
Kiberhondrija je učestalo, kompulzivno pretraživanje zdravstvenih informacija na internetu koje dovodi do sve veće anksioznosti vezane uz zdravlje. Pretražujete, nakratko osjetite olakšanje ili dodatnu zabrinutost, a zatim ponovno krenete pretraživati, te se taj začarani krug sam od sebe nastavlja, a negativni osjećaji pojačavaju.
Ovaj obrazac nije nov, i najčešće ga osjete osobe s hipohondrijom (anksioznošću od bolesti) ili somatskim simptomima. Ipak, u posljednjih nekoliko godina znatno je češći, objasnila je psihologinja i autorica knjige “Anksiozna generacija” Lauren Cook. Prema studiji iz 2026. godine, kiberhondrija pogađa između 30 i 56 % ljudi, ovisno o populaciji koja se promatra. Iako nije riječ o novom fenomenu, posljednjih se godina znatno pogoršala i postala izraženija.
Zašto je kiberhondrija sve češća?
“Digitalno provjeravanje i beskonačno postavljanje pitanja umjetnoj inteligenciji o fizičkim simptomima današnja je verzija stalnog analiziranja svakog trzaja, boli i nelagode. Prije četrdeset godina pacijenti su se o simptomima morali izravno konzultirati s liječnicima ili znanje tražiti u knjigama. Danas se ono što bi nekad zahtijevalo dane istraživanja može obaviti u svega nekoliko minuta”, objasnila je Cook.
Pretraživanje, čitanje foruma i opisivanje svakog detalja AI chatbotu teško je prekinuti – internet je postao beskonačan izvor informacija, a one su često dramatičnije od stvarne situacije. Kada potražite neki simptom, često naiđete na najgore moguće scenarije, pretjerano isticanje rijetkih bolesti i kontradiktorne informacije koje dodatno povećavaju osjećaj nesigurnosti.
Što napraviti?
Kao što nam je izazovno prestati scrollati beskonačnim TikTok ili Instagram algoritmom, prekinuti pretraživati informacije o simptomu koji nas brine može biti još teže. Ipak, stručnjaci za portal Mind Body Green naveli su nekoliko strategija koje bi vam mogle pomoći kada se nađete u tom začaranom krugu googlanja simptoma.
Jedan od prvih koraka je uvođenje postepenih vremenskih ograničenja – umjesto naglog prekida, vrijeme pretraživanja se smanjuje iz dana u dan kako bi se navika lakše kontrolirala. Ako se već javlja potreba za traženjem, korisnije je fokus prebaciti sa simptoma na realne statistike i vjerojatnosti razvoja određene bolesti s obzirom na dob, spol i zdravstvenu povijest, što često pomaže vratiti realniju perspektivu. Važan dio procesa je i učenje toleriranja neizvjesnosti, odnosno razvijanje sposobnosti da se nelagoda izdrži bez trenutačne reakcije i pretraživanja. Na kraju, kada postoji stvarna zabrinutost, najbolji izvor informacija nije internet nego kratka konzultacija s liječnikom, koja daje točan i personaliziran odgovor.
FOTO: Miljan Živković/iStock via Getty Images Plus
Možda vas zanima
