Kako poboljšati kvalitetu života bolesnica s rakom dojke

Rak dojke je jedan od najčešćih karcinoma u žena i njegova pojavnost u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, raste. Možemo ga podijeliti na rani rak dojke i uznapredovali rak dojke. Rani rak dojke je izlječiva bolest, dok je uznapredovali rak dojke onaj tip raka dojke koji se proširio na tkiva i organe u organizmu i tumači se kao neizlječiva bolest koju želimo što duže držati pod kontrolom uz što kvalitetnije proveden život bolesnice. U nastavku možete pročitati kako se postaviti u situaciji dijagnoze uznapredovalog, metastatskog raka dojke i kako sam sebi pomoći u ovoj neizvjesnoj životnoj situaciji.

Metastatski karcinom dojke je neizlječiv, no razvojem novih terapija danas se usuđujemo nadati i razmišljati o dugotrajnoj stabilizaciji bolesti ili čak remisiji, posebno kod hormonski ovisnih karcinoma dojke. Kada se postavi dijagnoza uznapredovale bolesti, javlja se niz emocija i reakcija – ljutnja, strah, stres, anksioznost, dvojbe, zabrinutost, osjećaj gubitka kontrole nad vlastitim životom, neizvjesnost. Teško je naći nešto pozitivno. Iz tog razloga je kvaliteta života danas jedan od glavnih ciljeva svake terapije koju apliciramo u uznapredovalom karcinomu dojke. Važno je da terapija koju planiramo uzimati dugo vremena bude učinkovita, laka za uzimanje i bez težih nuspojava. 

Terapija koja utječe na simptome, smanjuje opterećenje volumena bolesti i smanjuje bolove poboljšavajući kvalitetu života.

Terapija koja se uzima na usta, bez potrebe za odlaskom u bolnicu na višesatne infuzije, također doprinosi kvaliteti života.

Terapija koja ima blage nuspojave ili nuspojave koje možemo na vrijeme prepoznati i prevenirati i koja ima mali ili nikakav utjecaj na svakodnevne aktivnosti pacijentice, posebno poboljšava kvalitetu života.

Početak liječenja je dobra komunikacija sa svojim onkologom, s liječnikom obiteljske medicine i medicinskom sestrom. Važno je imati punu informaciju o vlastitom zdravstvenim stanju. Današnje terapije omogućuju višegodišnju kontrolu bolesti i odgodu progresije, a s vremenom se razvijaju učinkovitije terapije. Također, važno je imati punu informaciju o planiranoj terapiji – načinu uzimanja terapije, njenoj djelotvornosti i nuspojavama određenog lijeka. Komunikacija s liječnikom ili medicinskom sestrom dio je vraćanja kontrole u svoj život.

Danas se učinkovitost određene terapije ne zasniva isključivo na učinku u smislu preživljenja i pukog praćenja nuspojava, već je i kvaliteta života  jedan od važnih parametara optimalnog liječenja. Nije bitno samo preživljenje nego i održavanje kvalitete, punog opsega svakodnevnih aktivnosti, omogućavanje potpune samostalnosti pacijentica, radne sposobnosti, svih aktivnosti koje čine život sada i ovdje. 

Učinkovita terapija najvažnija je stavka liječenja, no borba s fizičkom komponentom bolesti samo je dio kvalitete života, a najbolji terapijski plan pokriva fizičku i emocionalnu komponentu. Savjetuje se smanjiti razinu stresa i straha, a postoji  niz načina i aktivnosti – šetnja, vođenje dnevnika, molitva ili meditacija, fizička aktivnost, vježbe relaksacije i rastezanja, joga, terapija glazbom ili plesom, hobiji koji usrećuju i smiruju, te sve aktivnosti koje barem djelomično prebacuju fokus razmišljanja s vlastitog zdravstvenog stanja. Razgovor je jedna od aktivnosti koju možemo držati pod kontrolom –  sami određujemo s kim želimo razgovarati i biramo smjer i količinu informacija. Otvoren i iskren razgovor s ukućanima, kontakt s udrugama ili grupama podrške, te konzultacije psihologa ili psihijatra značajno mogu doprinijeti poboljšanju kakvoće života. Dijagnoza uznapredovale bolesti bolesnice nauči cijeniti trenutak, život u sadašnjosti, u momentu, u punini života. Različiti su načini kako se svatko od pacijenata nosi s ovom dijagnozom. Holističkim pristupom obuhvaćaju se svi aspekti bolesti i kvalitete života – postoji niz priznatih komplementarnih terapijskih metoda, kao i integrativnih tehnika u liječenju koje nas uče kako smanjiti stres koji potječe iz drugih izvora – više se brinuti o sebi i za sebe, smanjiti fizičko i psihičko opterećenje drugim obvezama, rasporediti svakodnevne aktivnosti s drugim članovima obitelji, smanjiti očekivanja od sebe i strogost prema sebi, usredotočiti se na situacije nad kojima se može održati kontrola. Vrlo često dio stresa je i financijska nestabilnost i neizvjesnost te briga za radnu sposobnost. Radno mjesto koje fizički nije zahtjevno, koje veseli, na kojem je dobro radno okruženje i kolegijalnost, koje ne interferira s liječenjem i koje donosi zadovoljstvo, dio je kvalitetnog života i okruženje koje omogućuje odvraćanje fokusa misli s bolesti. Važno je, međutim, sve odluke i aktivnosti individualno prilagoditi, prema vlastitim željama i navikama, stilu života i ritmu obitelji.

“Volio bih ti pokazati, kad si sam ili u tami, zapanjujuću svjetlost tvog vlastitog bića.” (Hafiz)

Tekst: Martina Bašić Koretić, dr. med., specijalistica radioterapije i onkologije, KBC Zagreb

 

1. Müller V, Nabieva N, Häberle L et al. Impact of disease progression on health-related quality of life in patients with metastatic breast cancer in the PRAEGNANT breast cancer registry. Breast. 2018.
2. Tachi T, Teramachi H, Tanaka K et al. The impact of outpatient chemotherapy-related adverse events on the quality of life of breast cancer patients. PLoS One. 2015;10(4):e0124169.
3. Wallwiener M, Simoes E, Sokolov AN et al. Health-related quality of life in metastatic and adjuvant breast cancer patients. Geburtshilfe Frauenheilkd. 2016 Oct;76(10):1065–1073 
4. Mertz S, Benjamin C, Girvalaki C,  et al. Progression-free survival and quality of life in metastatic breast cancer: The patient perspective. Breast. 2022 Jul 9;65:84-90..
5. Sundquist M., Brudin L., Tejler G. Improved survival in metastatic breast cancer 1985-2016. Breast. 2017;31:46–50.

 

ONC – DM11 – 25/8/2022 – HR2208251042

Članak sponzorira Novartis Hrvatska d.o.o., Radnička cesta 37b, 10 000 Zagreb, tel. 01 6274 220, fax. 01 6274 255, [email protected]

Foto: vadimguzhva / iStock / Getty Images Plus, PR