“Kretala sam ispočetka 50 puta”: kako izgleda stvarna borba s debljinom i što se krije iza ove kronične bolesti

“Borim se s težinom, rekla bih, oduvijek. Naglo se povećala ulaskom u pubertet, tamo oko 13. godine života. Probala sam sve. Kad kažem sve, možete pomisliti na pet najpopularnijih dijeta, prehrana ili stilova života – ja sam ih probala u nekom periodu svojeg života. Ono što nije funkcioniralo na duge staze jesu crash dijete i izgladnjivanje.”

Ispovijest je ovo Hane Božičević, žene koja je, poput mnogih među nama, godinama bila zarobljena u začaranom krugu borbe s kilogramima. Najteži dio procesa za Hanu nisu bile restrikcije, nego psihološki aspekt i socijalna izolacija. “Na početku vam je teško ići na druženja i rođendane koji su često popraćeni velikim količinama hrane i alkohola. Također, teško je nositi se s psihološkim aspektom kad nema napretka, a vi i dalje morate sami sebe gurati prema cilju”, otkriva.

Hanin se život promijenio kad se njezino tijelo “pobunilo” te je shvatila da joj je potrebna stručna pomoć jer svi njezini napori vezani za prehranu, kretanje i psihološku potporu nisu davali rezultate iako je bila ustrajna. Zahvaljujući potpori endokrinologa i promjenama koje je uvela u prehranu na temelju nutricionističkih preporuka, Hana je napokon počela osjećati da ima stabilnost i kontrolu.

Njezina priča otvara ključno pitanje: zašto se debljina ne smije promatrati kao estetski problem ili nedostatak volje, nego kao ozbiljna kronična bolest koja zahtijeva multidisciplinarni i stručni pristup?

Debljina u svijetu i Hrvatskoj

Ovom pitanju u prilog idu i alarmantni podaci koji otkrivaju kako su prekomjerna tjelesna težina i debljina postale bolesti globalnih razmjera. Globalna analiza objavljena u časopisu “The Lancet” pokazuje da je ukupan broj ljudi u Hrvatskoj koji žive s debljinom premašio milijun. Na osnovi analize podataka iz hrvatskih istraživanja procjenuje se i da se stopa debljine udvostručila u odraslih žena te čak utrostručila u odraslih muškaraca. Prema udjelu odraslih muškaraca s debljinom od 35 % Hrvatska se nalazi na visokom 25. mjestu na svijetu. S pravom se stoga pitamo: kako debljini stati na kraj i spriječiti njezin utjecaj na cijeli niz kroničnih bolesti?

Debljina je kronična bolest, a ne neuspjeh volje

“Debljina se smatra kroničnom bolešću jer je praćena objektivnim simptomima i znakovima poremećene funkcije tkiva i organa te smanjene funkcionalnosti organizma u cjelini, s tendencijom pogoršavanja tijekom vremena sve do trajnog oštećenja organa i razvoja niza komplikacija koje smanjuju kvalitetu i životni vijek oboljelih. Slično kao i druge kronične bolesti, liječenje debljine zahtijeva dugoročan i sustavan pristup”, otkriva nam prof. dr. sc. Sanja Klobučar, dr. med., specijalistica interne medicine i subspecijalistica endokrinologije i dijabetologije iz Kliničkoga bolničkog centra Rijeka.

Iako si mnogi ljudi daju za pravo komentirati tuđe kilograme i dijeliti savjete poput “samo trebaš manje jesti”, struka upozorava na to da zdrava prehrana i tjelovježba ponekad jednostavno nisu dovoljni jer tijelo ima kompleksne mehanizme koji ne ovise o našoj odlučnosti. Dr. Klobučar napominje da je debljina rezultat složene interakcije više čimbenika. “Genetika ima važnu ulogu u regulaciji apetita, metabolizma i skladištenja energije, ali jednako su važni prehrambeni obrasci, tjelesna aktivnost, hormoni, stres, san i okolišni faktori. Zato dvije osobe sličnog načina života mogu imati potpuno različit odgovor organizma”, otkriva te dodaje: “Naš mozak ima ključnu ulogu u regulaciji apetita putem hormona poput grelina (koji šalje signal gladi) i leptina (koji signalizira sitost). Kod osoba koje žive s debljinom, kronična upala masnog tkiva stvara otpornost na te hormone, što doslovno narušava osjećaj sitosti i metabolizam. Kad se u jednadžbu unesu genetika, stres, nedostatak sna i hormoni (primjerice, u menopauzi), jasno je da upravljanje težinom zahtijeva ozbiljan medicinski pristup, a ne brze dijete.”

Kako debljina utječe na zdravlje cijelog organizma?

Liječenje debljine pitanje je očuvanja zdravlja i produljenja životnog vijeka. Neliječena debljina djeluje poput domino-efekta i značajno povećava rizik od niza drugih teških bolesti:

Dijabetes tipa 2: Višak masnog tkiva može smanjiti pravilno iskorištavanje inzulina u tijelu, što može dovesti do povišene razine glukoze u krvi.

Kardiovaskularne bolesti: Višak kilograma može opteretiti srce te pridonijeti povišenom krvnom tlaku i kolesterolu, povećavajući rizik od srčanog i moždanog udara.

Opstruktivna apneja u snu (OSA): Nakupljanje masnog tkiva oko vrata može otežati disanje tijekom spavanja, uzrokujući umor i prekide disanja.

Problemi sa zglobovima i osteoartritis: Dugotrajno opterećenje može ubrzati trošenje hrskavice u zglobovima (koljena, kukovi, kralježnica), što posljedično može dovesti do kronične boli.

Masna jetra: Nakupljanje masnoća u jetri može uzrokovati upalu i postupno narušiti njezinu funkciju.

Psihološki poremećaji: Život s bolešću i društvena stigma mogu snažno utjecati na raspoloženje, uzrokujući tjeskobu, izolaciju i depresiju.

Povećan rizik od raka: Istraživanja pokazuju da pretilost i kronična upala povezana s njom mogu povećati rizik od pojave određenih vrsta raka.

Što je stigma debljine?

Osim zdravstvenih teškoća, osobe s debljinom u Hrvatskoj često se suočavaju s ograničenim pristupom strukturiranim programima liječenja, nedovoljnom dostupnošću multidisciplinarnih timova te dugim čekanjima na specijalističke preglede, kako otkriva dr. Klobučar, a velik izazov predstavlja i financijski teret vezan za cijenu lijekova koji pacijenti u cijelosti snose sami.

“Dodatno, prisutna je i društvena stigma koja otežava pravovremeno traženje pomoći. Stigma dovodi do osjećaja srama, krivnje i obeshrabrenja, zbog čega pacijenti često odgađaju ili potpuno izbjegavaju liječenje. Liječnici mogu pomoći promjenom pristupa, bez osuđivanja, uz razumijevanje da se radi o kroničnoj bolesti, korištenjem neutralnog jezika i fokusom na zdravlje, a ne samo na tjelesnu težinu”, ističe dr. Klobučar.

Sa stigmom se susrela i Hana Božičević, pa tako danas ne propušta naglasiti da debljina nije izbor, nego životni put promjene koja je kod nekih ljudi doživotna borba. “Ljude ne treba mjeriti kilogramima. Mnogi ljudi sebi olako daju za pravo komentirati tuđe kilograme i dijeliti savjete, a da sami nisu prošli kroz tu borbu niti su za to educirani. Nitko ne želi imati 30, 40 ili 60 kilograma viška. Mnogo je razloga zašto se to pojedincu događa, a uz podršku može pronaći svoj put prema najboljoj verziji sebe”, ističe.

Kako liječiti debljinu u Hrvatskoj

Dr. Klobučar otkriva da je prvi korak u liječenju debljine detaljna procjena zdravstvenog stanja, razgovor s liječnikom, antropometrijska mjerenja, fizikalni pregled i laboratorijske pretrage s ciljem utvrđivanja uzroka i procjene komplikacija debljine. Važno je razumjeti individualnu dinamiku razvoja debljine, prehrambene navike, razinu fizičke aktivnosti i psihološke faktore. Tek nakon toga izrađuje se individualizirani plan liječenja.

Kad je riječ o liječenju, ono uključuje promjenu životnog stila, nutricionističku i psihološku podršku, farmakoterapiju te u određenim slučajevima barijatrijsku kirurgiju prema smjernicama i indikacijama. U Hrvatskoj su dostupni vrlo učinkoviti lijekovi za liječenje debljine, no troškove liječenja pacijenti snose sami. S druge strane, nutricionističko savjetovanje, psihološka podrška te barijatrijska kirurgija dostupni su na uputnicu odnosno na teret nacionalnog osiguravatelja zdravstvenih usluga.

Prekomjerna tjelesna težina ili debljina? Kako napraviti točnu procjenu

Na pitanje kad za osobu možemo reći da ima problem s debljinom, dr. Klobučar odgovara: “Onda kad postoje objektivni pokazatelji da suvišak i/ili disfunkcija masnog tkiva ima negativan utjecaj na funkciju tkiva i organa i obavljanje svakodnevnih životnih aktivnosti. Primjerice, kad osoba zbog pritiska prekomjerne tjelesne mase na zglobove osjeća bolove u kuku ili koljenu i otežano se kreće, ako se lako umara i zapuše pri uobičajenim aktivnostima, kad ima masnu jetru, poremećenu razinu glukoze i masnoća u krvi, visok krvni tlak itd.”

Ako sumnjate na to da vaša težina ugrožava vaše zdravlje, prvi je korak izračun indeksa tjelesne mase (ITM/BMI). Iako on ne mjeri izravno udio masnog tkiva ni metaboličko zdravlje, koristan je orijentacijski alat. Izračunava se tako da se tjelesna težina u kilogramima podijeli s kvadratom visine u metrima: težina (kg) / visina (m2). lako je koristan pokazatelj, uvijek ga treba tumačiti zajedno s drugim čimbenicima, poput tjelesne građe, životnih navika i eventualnih zdravstvenih stanja.

Ako vam je ovaj indeks povišen, nemojte odgađati pregled zbog srama, nego ga iskoristite za početak razgovora s liječnikom o daljnjim koracima. Liječnik vam može biti velika podrška na putu kontrole tjelesne težine. Evo kako se pripremiti za pregled:

1. Slobodno postavljajte pitanja: Što bolje razumijete svoje stanje, lakše ćete sudjelovati u donošenju odluka u vezi svoga zdravlja.

2. Opišite sve simptome: Liječnik vam može bolje pomoći ako ima potpunu sliku. Točne informacije ubrzat će dijagnozu i odabir terapije.

3. Vodite kratke bilješke: Nekoliko dana bilježite svoje prehrambene navike i razinu aktivnosti. Ne mora biti savršeno, ali neka bude iskreno – to daje dobru početnu sliku.

4. Prikupite nalaze i terapije: Ponesite najosnovnije nalaze krvnih pretraga, kao i popis lijekova i dodataka koje uzimate. Korisno je i kratko sažeti prijašnje pokušaje mršavljenja.

5. Zapišite pitanja unaprijed: Da nešto ne biste zaboravili, zapišite pitanja (recimo: “Koje male ciljeve mogu postaviti?” ili “Postoje li nove terapije?”)

“Najvažnije je znati da debljina nije stvar karaktera, nego zdravstveno stanje koje se može liječiti. Prvi korak jest razgovor s liječnikom obiteljske medicine koji može procijeniti stanje, napraviti osnovnu obradu te započeti liječenje, a u kompliciranim slučajevima uputiti u specijalizirane ambulante za debljinu. Male, održive promjene koje se uvode postupno često su učinkovitije od drastičnih dijeta”, zaključuje dr. Klobučar.

Više informacija o debljini možete saznati ovdje.

Foto: PR, LightFieldStudios/iStock via Getty Images Plus

Sadržaj je nastao u suradnji s tvrtkom Eli Lilly.