Nakon dijagnoze Hashimoto sindroma, Petra je promijenila prehranu. Otkriva nam kako se danas hrani

Petri Krolo u dvadesetima je postavljena dijagnoza Hashimoto sindroma te je krenula u potragu za zdravom prehranom. Nakon niza pokušaja i eksperimentiranja, shvatila je da je zdrava hrana ona koja ne izaziva nikakve, loše reakcije. Svoja iskustva Petra je pretočila u knjigu bogatu receptima, a postala je i instruktorica autoimunog protokola i paleo tipa prehrane.

Za jedan od prošlih tiskanih izdanja Ljepote&zdravlja Petra je otkrila kako se hrani, kako je prepoznala namirnice koje joj štete, što je točno autoimuni protokol za liječenje crijeva, ali i kako je došlo do njezinog priručnika Autoimuni nutrivor. Sada njezino iskustvo donosimo i u nastavku. 

Kako prepoznati namirnice koje nam štete?

Potrebno je provesti eksperiment kroz eliminacijsku prehranu kako bismo odredili na koju hranu reagiramo. Autoimuni protokol – AIP napravljen je na temelju istraživanja o tome koje namirnice imaju najmanji potencijal izazvati autoimune reakcije. Nakon takve eliminacijske faze, provodi se reintrodukcija namirnica i prate simptomi. Važno je napomenuti da simptomi mogu biti fizički (bolovi, problemi s probavom), ali i emocionalni (razdražljivost, loše raspoloženje…).

Što bi trebalo izbjegavati?

Suncokretovo, sojino i repičino ulje svi bi trebali izbjegavati, čak i zdrave osobe, i to je barem lako i relativno neprimjetno zamijeniti. Nitritne soli, tzv. E250, koji se nalazi u suhomesnatim proizvodima, smatram jako toksičnim. Trebalo bi početi čitati deklaracije i izbjegavati sve one proizvode koji imaju dugi popis sastojaka te pronaći “čišće” alternative. Na AIP-u se eliminira sve osim mesa, ribe, voća i povrća.

Pročitajte: Magistrica nutricionizma i fitoterapeutkinja otkrila nam je što najčešće jede, a što je izbacila s obiteljskog jelovnika

Autoimuni protokol za liječenje crijeva

Svi ga mogu isprobati, pa i zdrave osobe, koje nemaju problema sa zdravljem, primijete pozitivne promjene. Moram napomenuti da AIP nije potreban svima koji imaju autoimune bolesti jer čak i blažim restrikcijama mogu se postići rezultati. Oni koji su znatiželjni mogu to isprobati na mjesec dana pa usporediti stanje prije i poslije. Jako je važno voditi dnevnik prehrane i simptoma jer imamo sklonost zaboraviti ono loše. U svakom obroku jede se povrće, svaki dan pije se temeljac, stavlja se fokus na iznutrice i morske plodove, a za deserte se jede voće.

Intolerancija na hranu

Moj oporavak je trajao godinu i pol. Toliko je bilo potrebno da iscijelim crijeva i počnem širiti popis namirnica koje moj organizam može tolerirati. Taj proces je naporan i radi se na principu pokušaja i pogrešaka. Trebalo mi je vremena da prihvatim kako svaki put kad jedem gljive postanem letargična, a da mi krumpir izaziva iritacije. Danas moj organizam tolerira sve osim glutena i mliječnog, ali prakticiram pretežito paleo prehranu. Recimo, tek drugi dan nakon što pojedem sir, počne me boljeti glava. Reakcije na intolerancije mogu biti odgođene do 72 sata i zato je toliki izazov shvatiti u čemu je problem.

Autoimuni nutrivor – priručnik i kuharica bez alergena

Knjiga je nastala u suradnji s Ivanom Zovak iz želje da podijelimo vlastita iskustva s AIP-om, ali i znanstvena istraživanja. Tada nije bilo nikakvih informacija na hrvatskom, a ja sam kao admin u FB grupi Štitnjača – prirodni hormoni i alternativa dobivala sve više istih pitanja. Ivana je otvorila grupu Paleo+AIP i imale smo potrebu sve informacije objediniti na jednome mjestu. Rasprodale smo dva izdanja u dvije godine, a za treće, prošireno izdanje napravila sam crowdfunding, koji je prošao jako uspješno i premašio zadani cilj. Ljudi su prepoznali vrijednost knjige, koja se sastoji od teoretskog i praktičnog dijela te više od 200 recepata.

Paleo prehrana

Baza paleo prehrane jest povrće u svim varijantama i oblicima, a potom kvalitetni proteini iz mesa ili ribe te kvalitetne masnoće. Paleo dopušta i orašaste plodove, sjemenke i jaja, a neki uz to još jedu i rižu. Omjer 80 % paleo i 20 % sve drugo je onaj koji mnogi prate i mislim da je to dobro jer najnovija istraživanja pokazuju da namirnice iz skupine žitarica i mahunarki (primjerice, kukuruz i leća), koje potencijalno mogu nadražiti crijeva, isto tako imaju mnoge beneficije za mikrobiom.

Pročitajte: Nutricionistkinja Dora Ivić otkrila nam je svoj dnevni jelovnik i trik koji joj pomaže hraniti se raznovrsno

Što piti?

Pijem apsolutno sve. Od temeljca, matche i crnih čajeva do kave, vina i gina. Izbjegavam voćne detox sokiće koji se reklamiraju kao zdravlje u bočici. Popit ću ih za gušt, ali ne zato što mislim da imaju dobar utjecaj na moj organizam. Štoviše, voćni sokovi (čak i svježe cijeđeni) mogu naglo podići pa spustiti razinu glukoze u krvi, što je veliki problem.

Što ste potpuno izbacili iz svoje prehrane?

Isključivo gluten. Ne konzumiram ga već sedam godina i samo to mi je već donijelo goleme beneficije. Sve drugo, tu i tamo, može proći. Nešto češće, nešto rjeđe.

Doručak, ručak, večera

Za doručak jedem proteine i povrće, recimo jaja, špek i blanširanu ili sirovu zelenjavu. Ručak preskočim jer nisam gladna ili pojedem voće s orašidima, a za večeru pojedem meso ili ribu s dvije-tri ili više vrsta povrća. Nekad mi ostane povrća od večere za doručak, i to mi je super.

Higijena spavanja

Imam tendenciju ići spavati kasno iako znam koliko je važno i kolike dobrobiti na hormone i zdravlje ima odlazak na spavanje do 22 sata. Način života je nezaobilazan element cijele priče.

 

Foto: Elena_Danileiko, Venus Kaewyoo/iStock/Getty Images Plus, Privatna fotografija