

Ultraprerađena hrana štetno utječe na sve organe u ljudskom tijelu i predstavlja ozbiljnu prijetnju globalnom zdravlju, pokazala je do sada najveća studija o ovoj temi.
Prema znanstvenicima, konzumacija ultraprerađene hrane povezana je s povećanim rizikom od niza zdravstvenih stanja, uključujući pretilost, dijabetes tipa 2, srčane bolesti i depresiju. Također, ultraprerađene namirnice velikom brzinom mijenjaju svježu hranu u prehrani djece i odraslih na svim kontinentima, navodi studija objavljena ranije ovaj tjedan u zborniku The Lancet.
Što je ultraprerađena hrana
Pojam ultraprerađena hrana odnosi se na industrijske proizvode koji sadrže sastojke i aditive koje ne bismo koristili kod kuće, poput pojačivača okusa, umjetnih zaslađivača, bojila, emulgatora i stabilizatora. Ovakva hrana često sadrži puno dodanog šećera, soli i nezdravih masti, a vrlo malo ili nimalo cjelovitih namirnica. U ovu kategoriju spadaju, primjerice, salame, hrenovke i ostale mesne prerađevine, zamrznuti i gotovi obroci, slane grickalice, gazirana i energetska pića, slatkiši, instant juhe, žitarice s dodatnim šećerima te fast food.
Ultraprerađena hrana uglavnom je visokokalorična, ali siromašna ključnim nutrijentima poput proteina, zdravih masti, složenih ugljikohidrata te vitamina i minerala.
Kako ultraprerađena hrana utječe na organe
Autore studije najviše zabrinjava činjenica da su ultraprerađene namirnice uvelike počele mijenjati svježu hranu. Prema istraživanju, u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u više od polovice prosječne prehrane danas čini ultraprerađena hrana. Za neke skupine, posebno mlađe osobe, one s nižim primanjima ili iz socijalno ugroženih sredina, uobičajeno je da čak do 80 % prehrane dolazi iz ove nezdrave skupine. Prema stručnjacima, prehrana bogata ultraprerađenom povezana je s prejedanjem, lošijom nutritivnom kvalitetom te većom izloženošću štetnim kemikalijama i aditivima.
Kako je objasnio brazilski profesor javnozdravstvene nutricionistike Carlos Monteiro, “ljudski organizam jednostavno nije biološki prilagođen za konzumaciju ultraprerađene hrane”.
Budućnost prehrane i ultraprerađenih namirnica
Autori poručuju da bi velik dio odgovornosti trebale snositi korporacije koje ovakvu hranu proizvode te koriste agresivan marketing političko lobiranje kako bi povećale prodaju i usporile donošenje javnozdravstvenih mjera. Pozivaju države da donesu zakone kojima će regulirati proizvodnju, prodaju i reklamiranje ultraprerađenih namirnica te naglašavaju da rast konzumacije ovakve hrane nije posljedica individualnih izbora, nego djelovanja globalnih korporacija.
FOTO: Dupe Photos





