Zašto se ponekad trebamo dosađivati: ovo su 4 neočekivane prednosti dosade
Razmislite – kad vam je posljednji puta bilo uistinu dosadno, a da pritom niste posegnuli za mobitelom kao brzim, laganim izvorom zabave? U vremenu kad nam je sve dostupno u tren oka – od društvenih mreža do filmova i serija – gotovo da si nismo ostavili prostora za dosadu. A možda bismo trebali jer ovo stanje ima neke neočekivane benefite za naš um…
Dosadu generalno smatramo negativnim emocionalnim stanjem – karakteriziraju je osjećaji nezadovoljstva, nemira i mentalnog umora. Kad nam je dosadno, taj se mentalni umor pojačava zbog doživljaja sporijeg protoka vremena. Svi znamo onaj trenutak kad čekamo kraj smjene na poslu, pa se tih posljednjih 15-ak minuta čini kao sat vremena.
Budući da dosadu doživljavamo negativno, naš mozak automatski traži “bijeg”, pa često odabiremo trenutne distrakcije – epizoda comfort serije ili skrolanje društvenim mrežama. Međutim, psiholozi upozoravaju da upravo takvi brzi “popravci” produbljuju problem umjesto da ga rješavaju. Ona djeluju poput ovisnosti u kojoj nam treba sve više i sve intenzivnije stimulacije kako bismo potisnuli neugodu, što nas na kraju dugoročno vodi u još dublju dosadu.
Neočekivane prednosti dosade
Pozitivno utječe na mentalno zdravlje
U vremenu kad nam je teško pobjeći od neprestanih digitalnih distrakcija, naši su mozgovi često preopterećeni nepotrebnim informacijama. Zato trenuci dosade mogu biti dragocjena prilika za to da se naš preopterećeni mozak smiri i oslobodi dijela nakupljenog stresa. Kad se barem nakratko odmaknemo od društvenih mreža i drugih izvora podražaja te si dopustimo da nam bude dosadno, stvaramo prostor za mentalni odmor i unutarnju ravnotežu.
Potiče kreativnost
Da nam nikad nije dosadno, nikad niti ne bismo bili primorani okrenuti se kreativnim zadacima i aktivnostima. U studiji objavljenoj u časopisu “Creativity Research Journal” sudionici su morali obavljati dosadne zadatke – poput čitanja besmislenih brojeva ili sudjelovanja u zamornim aktivnostima – što je izazvalo dosadu i potaknulo njihov um na lutanje. Nakon takvih monotonih zadataka, sudionici su pokazali povećanu sposobnost kreativnog razmišljanja i generiranja originalnih ideja u usporedbi s onima koji nisu prvo doživjeli dosadu. Istraživanja sugeriraju da u nedostatku vanjske stimulacije naš mozak počinje stvarati vlastite misli, povezujući ideje na nove načine i otvarajući prostor za kreativnost.
Motivira nas na ostvarivanje ciljeva i stvaranje novih
Dosada je signal našem mozgu da ne radi ono što bi trebao. Ona ne znači samo da nam je nešto nezanimljivo ili previše lako nego i da se nalazimo u situaciji koja ne ispunjava naše potrebe, želje i očekivanja. Upravo zato ona djeluje kao unutarnji signal koji nas potiče na to da promijenimo smjer te se okrenemo ciljevima i aktivnostima koje nam mogu donijeti više smisla, zadovoljstva i osobne ispunjenosti.
Razvija vještinu samokontrole
Kad nam je dosadno, gubimo interes i postaje nam teško zadržati pažnju, što posebno dolazi do izražaja kod djece i učenika koji tada lakše “odlutaju” i slabije prate nastavu. Dosada se često pojačava upravo onda kad nemamo dovoljno mentalne energije za usredotočiti se, pa posežemo za lakim distrakcijama umjesto da ostanemo uz ono što radimo. Ljudi koji su razvili sposobnost samoregulacije, odnosno upravljanja vlastitim mislima, emocijama i ponašanjem lakše podnose takva stanja. Zato je ovo posebno važno za djecu – učenje kako izdržati dosadu od rane dobi važan je temelj za kasniji razvoj samokontrole, strpljenja i unutarnje discipline.
FOTO: Dupe Photos
