5 najčešćih mitova o alergijama – koji su točni, a koje trebamo zaboraviti?

by | 17 travnja, 2022
alergije

Predstavljamo vam pet mitova o alergijama u koje smo dosad vjerovali i razrješavamo svu tu konfuziju u vezi s reakcijama našeg imunološkog sustava na, inače, bezazlene supstancije, poput peludi, prašine ili određenih namirnica. Neki od ovih uvida mogu vam olakšati život s alergijama.

5 mitova o alergijama

Mit #1: Alergije se prvi put javljaju tijekom djetinjstva i adolescencije.

Je li to točno? Ne uvijek. Iako se kod većine pacijenata alergije doista prvi put manifestiraju u djetinjstvu, one se, ipak, mogu manifestirati i u starijoj dobi. To posebno vrijedi za sezonske alergije.

Do alergija zapravo dolazi kad naš imunološki sustav pogrešno identificira supstancu poput peludi ili grinja kao štetnu, a zatim je napada, oslobađajući spojeve koji mogu utjecati na sinuse, oči, dišne puteve, kožu i probavni sustav. Možda će do alergijske reakcije prvi put doći onda kad dođete u kontakt s nekom novom supstancijom ili ćete reagirati tek nakon što joj više puta budete izloženi ili ako vam je imunološki sustav u tom trenutku u disbalansu. Nije neuobičajeno primjerice da se alergije razviju jednu ili dvije sezone nakon preseljenja na drugu lokaciju, tj. nakon izlaganja peludima drveća, trava ili korova, s kojima nismo ranije bili u kontaktu. Također, alergije na hranu mogu se javiti i u odrasloj dobi – jedna velika studija pokazala je da je gotovo 50 posto ispitanih pacijenata alergiju na određenu namirnicu razvila tek u zrelijim godinama.

Razgovarajte s izabranim liječnikom ako ono za što mislite da je prehlada traje duže od dva tjedna ili ako primijetite koprivnjaču, oticanje i peckanje u ustima ili bol u trbuhu, u roku od dva sata nakon jela. U tom slučaju, neophodan vam je specijalistički pregled – alergolog vam može pomoći da otkrijete što je uzrok tegoba.

Pročitajte: COVID-19 ili sezonska alergija? Prepoznajte po ovim simptomima

Mit #2: Lokalno uzgajani med može smanjiti simptome peludne groznice.

Je li to točno? I Da i ne. Iza te tvrdnje stoji ideja da se konzumacijom lokalno proizvedenog meda izlažemo peludi kojom smo okruženi te da bi se s vremenom naše tijelo moglo naviknuti na njega i prestati reagirati. U pitanju je zapravo ista teorija koja objašnjava kako protiv alergija djeluje imunoterapija.

Međutim, pčele većinu peludi sakupljaju od cvjetnih biljaka, a ne od drveća, trava i korova, koji su izazivači peludne groznice. Osim toga, količina peludi u tegli meda može veoma varirati, što čini gotovo nemogućim da se polako izgradi tolerancija zahvaljujući kontroliranoj dozi. Istovremeno, klimatske promjene su kod mnogih znatno pogoršale simptome peludnih alergija, sugerira istraživanje Sveučilišta Maryland (SAD). Ako i vi spadate u tu grupu, umjesto oslanjanja na teglicu meda, počnite s promjenama u načinu života, poput boravka u zatvorenom prostoru kada je koncentracija peludi u zraku visoka i korištenja pročišćivača zraka s HEPA filterom. Ako to ne pomogne u dovoljnoj mjeri, vrijeme je da se dogovorite za pregled kod alergologa, koji će vam možda prepisati terapiju na bazi anithistaminika i kortikosteroida.

Mit #3: Lijekove protiv alergija treba uzimati samo po potrebi.

Je li to točno? Problem je ovdje u razumijevanju riječi “potreba”. Treba razlikovati, s jedne strane, hitnu terapiju u slučaju anafilaktičkog šoka ili jednokratnu terapiju antihistaminicima koja može suzbiti povremene simptome alergije za samo sat vremena. Međutim, s druge strane, kod predvidljivih sezonskih alergija, uzimanje lijekova koje je propisao alergolog, prije nego što osjetite simptome, ublažit će reakciju organizma, što će smanjiti ili čak potpuno ukloniti simptome. Zbog toga, mnogi liječnici pacijentima sa sezonskim alergijama preporučuju svakodnevno uzimanje oralnog antihistaminika u obliku tablete.

Uz to, potrebno je započeti i s uzimanjem nazalnog kortikosteroidnog spreja prije nego što nastupi sezona alergija, jer može proći dva tjedna da se postigne puna djelotvornost, kako savjetuju liječnici. Korisno je znati da danas postoje nazalni sprejevi koji kombiniraju kortikosteroid i antihistaminik, pa u slučaju korištenja takvog spreja, tablete antihistaminika nisu neophodne. Svakako da je o vrsti i doziranju lijekova protiv alergija neophodno da se posavjetujete s alergologom.

Pročitajte: Protiv alergije se treba boriti samo savjetima liječnika, a evo i onih najvažnijih

Mit #4: Osobi koja pati od alergija ne treba donositi cvijeće na poklon.

Je li to točno? Nećete joj pokloniti buket ambrozije, zar ne? Najčešći sezonski alergeni su trave i korovi (među kojima i ambrozija). Većina ukrasnih cvjetnih biljaka ne stvara mnogo peludi, niti proizvodi težak pelud koji se prenosi vjetrom. Ipak, želite li biti sigurni, izaberite sorte za koje je manje vjerojatno da će otpuštati pelud (kao što su kamelije, ruže i ljiljani), a izbjegnite mimozu, jorgovan, suncokret i poljsko cvijeće.

Mit #5: Alergije nestaju tijekom zime.

Je li to točno? Ne, ako imate alergije do kojih dolazi u zatvorenom prostoru – riječ je o alergijama na grinje, dlaku kućnih ljubimaca i plijesan. U tom slučaju, više vremena provedenog u zatvorenom prostoru i lošija ventilacija mogu dovesti do pogoršanja simptoma. U svakom slučaju, imperativ su redovito usisavanje, brisanje prašine i korištenje antialergijskih navlaka za madrace i jastuke. Od velike pomoći mogu biti i pročišćivači zraka.

 

Foto: LittleBee80/iStock/Getty Images Plus