Znate li što su “nametljive misli” i kako utječu na vas?

Ponekad misli definiraju osobe, ali to stvarno ne mora biti tako

by | 6 rujna, 2021
nametljive misli, mentalno zdravlje, depresija, zdravlje

Jeste li se ikad susreli s mislima za koje ste pomislili: “Pa odakle su samo došle?” Iako ponekad one mogu biti pozitivne, često su upravo takve misli jedno uznemirujuće iskustvo i simptom mentalnog zdravlja. U najgorem slučaju one će poprimiti oblik suicidalnih misli ili razmišljanja o nanošenju štete sebi (ili drugima).

Dr. Caroline Leaf, svjetski poznata neuroznanstvenica i voditeljica podcasta Cleaning Up The Mental Mess za Glamour.com govori o tome kako upravljati nametljivim mislima i što ih uzrokuje.

Što su to NAMETLJIVE MISLI?

Nametljive misli su negativni obrasci ponašanja u našem umu koji se često ponavljaju i ponašaju kao da su dio nas. To su destruktivne navike koje mogu uzrokovati negativan stres u mozgu i tijelu, odnosu i životu te koje valja iskorijeniti i identificirati i pretvoriti u konstruktivne navike. Takve misli često djeluju tako da preuzmu um.

Dr. Caroline objašnjava da o pojedincu ovisi trajanje nametljivih misli, a potrebno je najmanje 63 dana da se promijeni neuronska mreža i uspostavi novi obrazac mišljenja. Nametljive i negativne misli mogu trošiti puno energije i tako utječu na moždane stanice te dovode do moguće depresije, nefleksibilnosti, otpor prema promjenama dok  istovremeno mozak pokušava uspostaviti ravnotežu.

Pročitajte: 3 stvari koje si govorite, a koje nisu dobre za vaše mentalno zdravlje

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Dr. Caroline Leaf (@drcarolineleaf)

Savjeti kako upravljati nametljivim mislima

  1. Radite vježbe za smirenje i fokusiranje: to znači duboko disanje, meditacija, molitva ili joga – sve što vam odgovara kako biste uskladiti vezu um-mozak i olakšali protok energije u mozak.
  2. Vježbajte razvoj razmišljanja o mogućnostima: tražite različite načine i mogućnosti sagledavanja situacije jer čak i najgore situacije imaju mogućnosti i rješenja.
  3. Vježbajte vremensko distanciranje: usredotočite se na dugoročno razmišljanje i promjenu perspektive te ublažavanje emocionalnog pritiska. To bi značilo da unaprijed razmišljate kako bi neka situacija izgledala u prošlosti ili budućnosti i bi li vam bila vrijedna i išta značila. Razmišljajte i o tome što ste naučili i kako promijeniti ponajprije sebe.
  4. Upravljajte umom i svojim načinom života: ako ste svjesni svoje mentalne moći lakše ćete kontrolirati nametljive misli koje izazivaju kaos u vašem umu. Tako učite kako doista slušati, prvenstveno sebe i prilagođavate se onome što mislite i osjećate te učite kako reagirati na ljude i događaje.

 

FOTO: Anastasia Shuraeva/Pexels