Zašto tračamo i kako se to odražava na nas?

by | 5 lipnja, 2020

Znanstvenici su otkrili da ljudima ne pada teško slušanje tračeva i sudjelovanje u njima. Zapravo, to je evolucijska prilagodba i sasvim je opravdana, kako piše CNN. 

“Mi smo potomci ljudi koji su zapravo bili jako dobri u tome”, kaže Frank McAndrew, stručnjak za ljudsko ponašanje i profesor psihologije na Sveučilištu Knox u Galesburgu, Illinois u SAD-u.

“U prahistorijsko vrijeme ljudi koji su bili fascinirani životima drugih ljudi bili su uspješniji”, kaže Frank McAndrew.

“Kad se živjelo u pećinama, za uspjeh i preživljavanje trebalo je znati što se događa s ljudima oko njih”, kaže.

Tračevi uglavnom imaju negativnu konotaciju, posebno kad se radi o štetnim glasinama i zadiranju u nečiju privatnost. No, u svakodnevnom životu, razgovor o drugim ljudima nisu tako zanimljivi, ali imaju svoju jedinstvenu svrhu.

Većina istraživača tračeve karakterizira kao razgovor o nekome tko nije prisutan te kao dijeljenje informacija koje nisu toliko poznate.

Prema analizi istraživača sa Sveučilišta u Kaliforniji, ljudi prosječno provedu 52 minute tračajući.

“Većina naših tračeva je bezopasna. Oko 15 posto njih ima negativne konotacije, dok ostali tračevi iznose samo određene činjenice, poput “ona je zakasnila na posao”. Ova vrsta neutralnog tračanja zapravo nam pomaže uspostaviti prijateljstva i dati nam informacije ključne za društveni život”, rekla je Megan Robbins, profesorica psihologije kalifornijskog Sveučilišta Riverside.

Povezujemo se s grupom tako da saznajemo više o drugima preko pojedinaca. Iako za tračeve vlada stereotip da se njima bave više žene i manje obrazovani, istraživači tvrde da to rade svi.

“Kao društvena vrsta moramo razgovarati o ljudima. Mi ne živimo u izolaciji i govorimo o ljudima koji neizbježno ponekad nisu prisutni. Svi ogovaraju i to nije nužno loše”, kaže Robbins.

Kažu da je tračanje štetno onda kad ne pruža nikakvu priliku za socijalno učenje, poput negativnih komentara o nečijem izgledu ili zdravlju kao i neistinite tvrdnje. Negativni tračevi su korisni ako nude socijalno učenje, odnosno ako će potaknuti druge na to da se ponašaju bolje.

Robbins tvrdi da istraživanja ukazuju na to kako bi tračevi mogli poslužiti kao provjera ljudskog moralnog ponašanja, otkrivajući potencijalne varalice. Može pomoći kod izbjegavanja loših odluka. Na primjer, ako započinjemo novi posao, saznanja o drugima i o tome što je prihvatljivo za svakoga u novom okruženju pomaže u prilagodbi.

“Dijeljenje tračeva s nekim je mehanizam vezivanja”, kaže McAndrew.

Ta ljudska navika nije ograničena na određenu dobnu skupinu. Profesorica sociologije Stacy Torres proučavala je ovu naviku kod starijih ljudi koji žive sami u New Yorku. Istraživanje je otkrilo da se stariji bave tračevima u lokalnim dućanima, a to im pomaže da održavaju društvene veze i bore se protiv samoće.

IZVOR: 24SATA.HR

Photo by Ben White on Unsplash

Tagovi: