Zašto se ljeti osjećamo tjeskobnije? Ljetna anksioznost češća je nego što mislite

U toplim ljetnim mjesecima sa svih strana slušamo kako bismo trebali uživati, putovati, izlaziti i maksimalno iskoristiti sunčane dane. Društvene mreže pune su fotografija s plaže i onih sladunjavih summer vibes citata koji stvaraju dojam da su ljeti svi opušteni, bezbrižni i sretni. No stvarnost je često drukčija – upravo ljeti mnogi primjećuju da su napetiji, razdražljiviji ili tjeskobniji nego inače.

Kao što postoji zimski blues, tako postoji i ljetna anksioznost. Visoke temperature, promjene u svakodnevnoj rutini, financijski pritisak i neprestano uspoređivanje s drugima, posebno na društvenim mrežama, mogu učiniti da se umjesto opuštenosti jave stres, nemir i osjećaj preopterećenosti.

Prošle smo godine pisali o ljetnom bluesu i naučili da se sezonski afektivni poremećaj može javiti i između lipnja i rujna. No ljetna anksioznost nešto je drukčije – umjesto tuge i manjka motivacije, nju karakteriziraju osjećaj nemira, napetost i nezadovoljstvo koje možda osjećate kad gledate fotografije prijateljice koja je ponovno na putovanju, kad željno iščekujete tih tjedan dana na moru, ili kad ljetno jutro provodite u zagušljivom tramvaju na putu do posla.

Zašto smo ljeti anksiozniji

Kao ni kod zimskog bluesa, ni iza ljetne anksioznosti ne stoji jedan jedini uzrok. Najčešće je riječ o spoju različitih čimbenika – visokih temperatura, promjena u svakodnevnoj rutini i pritiska da svaki ljetni dan iskoristimo do maksimuma, kao da propuštamo nešto važno ako ne živimo u neprekidnom carpe diem modeu.

Vrućine

Postoji razlog zašto nam je sve napornije i stresnije u onim vrućim, ljetnim danima. Naime, vrućina može potaknuti povećano lučenje kortizola, hormona stresa, zbog čega se mnogi osjećaju napetije, razdražljivije i pod većim pritiskom nego inače. Istraživanja pokazuju i da su toplinski valovi povezani s većim brojem hitnih prijema zbog problema s mentalnim zdravljem, što dodatno potvrđuje da ekstremne vrućine mogu imati značajan utjecaj na cjelokupnu dobrobit.

Promjene u rutini

Iako ljeto donosi sve one male radosti kojima se veselimo cijele godine, s njim dolazi i niz promjena u našim svakodnevnim rutinama. Ovo posebno dobro znaju roditelji – završetak školske godine znači potpuno drukčiju organizaciju dana, usklađivanje godišnjih odmora i pronalazak načina kako ispuniti duge ljetne praznike. No ni oni bez djece nisu pošteđeni promjena. Dulji dani često znače kasnije odlaske na spavanje, više društvenih događanja, putovanja, drukčiji radni raspored ili jednostavno manje ustaljen ritam života. Iako su to uglavnom pozitivne promjene, svaka promjena zahtijeva određenu prilagodbu, a taj nedostatak uobičajene strukture također može biti izvor stresa.

FOMO

Ljeto je možda godišnje doba u kojem je FOMO (engl. fear of missing out ili strah da nešto propuštamo) najizraženiji. Društvene mreže tada su preplavljene fotografijama s egzotičnih putovanja, koncerata, festivala, vikend-izleta i savršeno uređenih piknika, pa se lako može učiniti da svi oko nas proživljavaju najbolje ljeto u životu. Čak i kada smo zadovoljni vlastitim planovima, neprestano gledanje tuđih “highlightsa” može stvoriti osjećaj da bismo trebali putovati više, izlaziti češće i svaki slobodan trenutak iskoristiti na što uzbudljiviji način, što može pojačati osjećaj tjeskobe ili nezadovoljstva.

Kako smanjiti ljetnu anksioznost

Ako ste se prepoznali u ovim simptomima, najvažnije je podsjetiti se da ne postoji “ispravan” način provođenja ljeta. Razmislite o onome što vi volite raditi, bez društvenih mreža i napuhanih očekivanja. Ako je to čitanje knjige u klimatiziranom stanu, ne morate osjećati pritisak da svaki slobodan trenutak provedete na otvorenom. Također, pokušajte zadržati barem dio svoje uobičajene rutine. Idite spavati u razumno vrijeme, hranite se zdravo i redovito krećite – večernje ljetne šetnje najbolji su način za povećanje dnevnog broja koraka, a uz to su vrlo opuštajuće.

I za kraj, ako osjećaj anksioznosti traje tjednima i krene ometati vaš san, posao ili svakodnevno funkcioniranje, nemojte ga ignorirati – to može prerasti u veći problem. Razgovor s liječnikom ili stručnjakom za mentalno zdravlje može biti važan prvi korak prema tome da se ponovno osjećate bolje.